Critical ethnography and subjective experience

Huspek, Michael

doi:10.1007/bf01322766

Cited by 6 publications

(3 citation statements)

References 5 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Povjerenje i dijaloški pristup sa sugovornicima/sugovornicama stoga su još jedan vid usmjeravanja kritičke etnografije prema afirmaciji marginaliziranih znanja i iskustava. Kako bi naglasio važnost artikulacije istraživača/ice, Huspek (1994) problematizira razumijevanje Drugoga u naizgled nepristranim etnografijama te navodi nedostatke u razumijevanju značenja i praksi Drugoga koji nastaju iz uobičajenoga monološkog odnosa "istraživač -subjekt". U tom se odnosu istraživač ne aktualizira kao društveni subjekt, nego djeluje kao neutralizirani katalizator "znanstvene rigoroznosti u pogledu istinitosti i općenitoga znanstvenog diskursa" (Huspek, 1994: 45).…”

Section: Uloga Refleksivnosti Istraživača U Kritičkoj Etnografijiunclassified

“…Teorijski i metodološki prateći postavke kritičke etnografije, uloga istraživača se artikulirala kao uloga aktivnog vršitelja reprezentacije iskustava (Chang, 2005) koji, osim što upravlja istraživačkim procesom, također posjeduje vlastito obrazovno iskustvo kao queer osoba. Artikuliranje istraživačke uloge vođeno je idejom pozicionalnosti (Madison, 2005) i idejom uspostavljanja dijaloške poveznice istraživačke i osobne pozicije (Huspek, 1994). Proces je stoga bio određen i izborom izvora i izborom metode prikupljanja podataka.…”

Section: Primjer Korištenja Queer Teorija I Kritičke Etnografije: Istraživanje Obrazovnih Institucija U Hrvatskojunclassified

See 1 more Smart Citation

Rod i seksualnost u obrazovnim institucijama u Hrvatskoj

Parunov

Barada

2021

Rev. sociol. (Online)

View full text Add to dashboard Cite

Teme roda i seksualnosti u obrazovnom kontekstu zbog političke instrumentalizacije povremeno su prisutne u javnom diskursu, ali su istraživački nedovoljno zastupljene. To osobito vrijedi za izvorna i kritički usmjerena istraživanja koja bi utvrdila kako obrazovne institucije u Hrvatskoj pridonose društvenoj nejednakosti queer osoba. Ovim se člankom pokušava nadomjestiti ta podzastupljenost teorijskom raspravom o konceptualizaciji roda i seksualnosti kao međuovisnih osobnih i društvenih procesa i to prikazom rezultata istraživanja u kojem je taj pristup korišten. Kako dosadašnje spoznaje u međunarodnom kontekstu pokazuju, obrazovne institucije imaju aktivnu ulogu u procesima marginalizacije osoba nenormativne queer rodne i seksualne orijentacije, zato je nužno razumijevanje obrazovne svakodnevice kao izvora znanja o tim procesima kroz promišljanje isprepletenosti roda i seksualnosti. Ta isprepletenost u svrhu istraživanja društvene nejednakosti nastale na temelju rodne i seksualne različitosti mora teorijski i istraživački povezati sociologiju, queer teorije te kritičku i institucionalnu etnografiju. Na taj se način uspostavlja cjeloviti teorijski i metodološki pristup koji je korišten u istraživanju srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovnog iskustva queer osoba u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da obrazovne institucije imaju posredničku ulogu u stvaranju nejednakosti na temelju rodnih i seksualnih različitosti. Obrazovne su institucije ponajprije prostor koji privilegira heteroseksualnost i heteronormativnost, dok su queer izričaji roda i seksualnosti s jedne strane predmetom javnog označavanja i stigmatiziranja, a s druge strane predmetom prisiljavanja na privatnu i skrivenu sferu. Ne/vidljivost i ne/prihvaćanje nenormativnih rodnih izričaja i seksualnosti za queer osobe u hrvatskom obrazovnom kontekstu predstavlja trajan proces pregovaranja između institucionalnih i osobnih domena djelovanja.

show abstract