Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.

Abstract

Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001.-2011. Pristup analizi je demogeografski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pogranično područje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. općina i gradova koji dotiču granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utjecajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograničja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a indeks starosti povećao, dok se koeficijent starosti povećao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovništva. Iako su se broj i udio samačkih kućanstava u pograničnom pojasu povećali, nešto su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge strane, struktura samačkih kućanstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije trećine samačkih kućanstava pograničja čine članovi u dobi 60 i više godina, što je iznad državnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograničja.

Land use and land cover changes in the Lower Neretva Region from 1990 to 2020

“…The study area covers 412.56 km 2 and, according to the 2011 census, the area has 35,799 residents. The overall population density in 2011 was 86.8 per km 2 , exceeding the Croatian national average of 75.7 per km 2 (Pokos, 2017;Zupanc, 2018) najveće urbano središte prostora, bilježi konstantan rast stanovništva, dok ostala naselja uglavnom bilježe blagi pad. Iako je situacija osjetno bolja nego u ostatku Hrvatske, najnoviji trendovi nisu najpovoljniji.…”

“…Površina proučavanoga prostora iznosi 412,56 km 2 , a prema popisu stanovništva iz 2011. godine područje broji 35 799 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti iznosi 86,8 stan./km 2 , što premašuje hrvatski prosjek od 75,7 stan./km 2 iz 2011. godine (Pokos, 2017;Zupanc, 2018). Grad Metković, kao There have been no studies regarding changes in land use and land cover in the Lower Neretva Region to date.…”

Socio-demographic analysis of border regions of Bosnia and Herzegovina

“…Delimitation methods for borderlands are often based on administrative criteria, encompassing the municipalities or regions along state borders. This principle is widely used, particularly in geographic research (Zupanc 2018;Anđelković-Stoilković 2019), because of the availability of statistical data, but there are also range of other criteria (Jeřábek et al 2004;Bufon 2007;Nejašmić 2008;Máliková et al 2015).…”

“…Borderlands research in Southeast Europe (e.g., in Serbia and Croatia) has applied a range of methodological approaches to confirm the hypothesis of border regions as economically, socially and demographically marginalized parts of the national territory (Popović and Radeljak 2011;Zorko 2012;Pejnović and Kordej-De Villa 2015;Vukmirović et al 2016). In comparing the socio-economic indicators of border regions with the national average and examining the standard of living in these areas (Máliková et al 2015;Đerčan et al 2016), determining the incidence of demographic issues (Zupanc 2018;Anđelković-Stoilković 2019) and analyzing borderlands in the context of national security (Vukmirović et al 2016), multiple authors have concluded that border regions are observed through the paradigm of spatial polarization due to the disparity in the levels of development between the center and periphery.…”