Although maps have long been central to geographical inquiry, they were rarely treated as text or socially constructed images in general as well as in Croatian historical geography and history of cartography.Looking at maps as images, i.e. social constructions of reality in Harleyan, postmodern terms, the paper discusses the images of the Croatian borderlands in the early modern period. This is the period of frequent changes of borders between three imperial systems with different religious systems and cultural traditions that have met on the Croatian territory, and consequently reflected different attitudes toward the borderlands. The analysis is made on the basis of original maps from Croatian cartographic funds, as well as on a number of published facsimiles, mainly from the 17 th and 18 th century. It is possible to define two levels of meanings of the analyzed maps. The first one is related to the specific relation of the state authorities to border region, their particular interests and understanding of its importance. The other one reveals common socio-cultural images of the borderlands. Constructed in the distinct and complex border circumstances of the 16 th -18 th century, they disappear from the maps with the change of circumstances that created them.Key words: cartographic sources, history of cartography, socio-cultural aspect of cartography, historical geography, historical borders of Croatia, 16 th -18 th century Percepcije hrvatskog graničja: odabrani primjeri novovjekovne kartografijeIako su karte oduvijek u središtu geografskog zanimanja, rijetko se o njima razmišljalo kao o tekstu ili pak društveno uvjetovanim slikama, odnosno percepcijama, kako općenito tako i u hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti kartografije.Shvaćajući karte kao percepcije, odnosno socijalne konstrukcije stvarnosti u Harleyanskim, postmodernim okvirima, u radu se raspravlja o percepcijama hrvatskog graničja u ranom novom vijeku. To je razdoblje čestih promjena granica između tri imperijalna sustava s različitim religijskim sustavima, kao i različitim kulturnim tradicijama koje su se susrele na hrvatskom prostoru. Analiza je provedena na temelju izvornih karata dostupnih u kartografskim fondovima hrvatskih institucija, kao i na temelju brojnih publiciranih faksimila, uglavnom iz 17. i 18. stoljeća.Moguće je definirati dvije razine značenja analiziranih karata. Prva je vezana uz posebne odnose državnih vlasti prema graničnom području, njihovim specifičnim interesima

After the peace treaties of Srijemski Karlovci (1699) and Požarevac (1718) Venice extended and consolidated its possessions in Dalmatian interior the most in the history. That was the occasion of new policy of land repartition that was regulated by new agrarian laws and followed by cadastral surveys. Apart from jurisdiction change, after its establishment the border has not undergone any significant changes until today. Consequently, the interior Dalmatian territory consolidated in the 18 th century as the Venetian New Acquisition, presents the base for distinctive development of cultural landscape. The topic of the research is to point to the main spatial as well as demographic implications of the new border establishment in Dalmatia. Tom je prilikom donijela novi agrarni zakon, provela parcelaciju i katastarsku izmjeru. Granica utvrđena u 18. stoljeću nije doživjela naknadnih bitnih izmjena, te područje unutrašnje Dalmacije (Zagora) konsolidirano u okviru mletačke Nove stečevine predstavlja osnovu karakterističnog razvoja kulturnog pejzaža. Cilj je ovog istraživanja ukazati na temeljne prostorne i demografske implikacije promjene granice u Dalmaciji.

Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001.-2011. Pristup analizi je demogeografski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pogranično područje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. općina i gradova koji dotiču granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utjecajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograničja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a indeks starosti povećao, dok se koeficijent starosti povećao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovništva. Iako su se broj i udio samačkih kućanstava u pograničnom pojasu povećali, nešto su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge strane, struktura samačkih kućanstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije trećine samačkih kućanstava pograničja čine članovi u dobi 60 i više godina, što je iznad državnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograničja.

" Izvorni znanstveni članak Original Scientifi c Paper U radu se analizira demografski razvoj Istre nakon Drugog svjetskog rata. Naglasak je na prostornim razlikama naseljenosti. Određen je vremenski i prostorni intenzitet depopulacije te njezinih posljedica. Na kraju rada, pomoću demografskih kriterija, određena su demografski ugrožena naselja.Ključne riječi: Istra, stanovništvo, depopulacija, prirodno kretanje, migracija, starenje Population Development of Istria in the Period 1945-2001This work analyses the demographic development of Istria after the Second World War. The emphasis is on the spatial differences of population. Temporal and spatial intensity of depopulation has been defi ned, as well as its consequences. Demographically handicapped settlements were determined by means of demographic criteria at the end of the work.Key words: Istria, population, depopulation, natural change, migration, ageing UVODVeć i samim prolaskom unutrašnjom Istrom mogu se uočiti neobrađene terase -fosiliziran pejzaž -napuštene kuće, čak i cijela sela odnosno ruralne cjeline i polunapušteni gradići. Na obali i u priobalju potpuno je drukčija slika -odmakao je proces litoralizacije. Pitanja se nameću sama po sebi: zašto postoji takva razlika na tako maloj udaljenosti; kako to da je prostor unutrašnje Istre tako demografski (i ne samo demografski) devastiran i zaboravljen? Upravo je taj prostorni aspekt proučavanja stanovništva područje demogeografskog istraživanja.Predmet ovog rada su demografske promjene na području Istre od 1945. do 2001. Razmatrat će se prostorne razlike u demografskom razvoju i njihov intenzitet; kada počinju, čime su uzrokovane i koje su im posljedice. Svrha je ovog rada pridonijeti općoj spoznaji o demografskim karakteristikama Istre, a poseban je izazov ocijeniti depopulaciju i njezin budući razvoj tj. prepoznati naselja s tendencijom izumiranja.

The academic picture of a globalized European countryside, and particularly of rural areas in postsocialist, new member states of the European Union, is one of huge and increasing complexity, diversity, and uncertainties about the future. The aim of this research is to construct alternative scenarios for rural Croatia in 2030, acknowledging its postsocialist transition as an important framework. Future development scenarios were constructed by integrating quantitative and qualitative approaches. The main methods used