Važan dio interakcije socijalizacijskih čimbenika djece obilježen je društvenim značenjem, stavovima i vjerovanjima o važnosti etnič-ke pripadnosti, osobito u višeetničkim okruženjima. Dosadašnja istraživanja pretežno su se bavila obiteljskim funkcioniranjem i roditeljskim postupcima u obiteljima zapadnjačke kulture, većin-skih grupa u društvu i srednjega socioekonomskog statusa. Budući da se obitelji iz manjinskih grupa suočavaju sa specifičnim izazovima zbog svoje različite povijesti, kulturnoga nasljeđa i statusa u društvu, generalizacija rezultata na te obitelji ograniče-na je. Nedostaju i istraživanja koja su se bavila obiteljskim procesima vezanim uz prenošenje poruka o grupnoj pripadnosti, i to osobito na europskom području. U radu je prikazan pregled istraživanja koja su se bavila roditeljskim postupcima u smjeru prenošenja informacija, vrijednosti, vjerovanja i stavova vezanih uz etnički identitet, odnosno etničkim odgojem. Prvo su prikazana dosadašnja teorijska razmatranja o etničkom odgoju i njegovu međuodnosu s karakteristikama i iskustvima roditelja i djece te razvojnim ishodima djece. Zatim smo se osvrnuli na ograničenja provedenih istraživanja. Naposljetku, razmotrena je važnost istraživanja etničkog odgoja za odrastanje djece u višeetničkim zajednicama u Hrvatskoj, uz pregled rezultata istraživanja o etnič-kom odgoju unutar etnički podijeljene zajednice grada Vukovara.Ključne riječi: etnički odgoj, kulturno specifična socijalizacija, promicanje nepovjerenja, pripremanje na pristranost, egalitarnost Marina Štambuk, Odjel za psihologiju, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Borongajska cesta 83d,