Editor’s Note

Abstract

Riječ koja je obilježila novinarstvo i medije posljednjih nekoliko desetljeća zasigurno je -promjena. Razvoj digitalnih tehnologija iz temelja je promijeno društvo u kojem živimo. Svijet kojeg smo znali više ne postoji, a McLuhanovo proročanstvo o medijima kao 'produžetku suvremenog čovjeka' pokazalo se zatrašujuće točnim. Pred istraživače i teoretičare medija postavljen je zahtjevan zadatak praćenja i razumijevanja promjena te definiranja novih koncepata i pojmova kojima se te promjene mogu adekvatno objasniti. Taj je zadatak nerijetko frustrirajuć jer su promjene u svijetu medija toliko brze, višeslojne i intenzivne da koncepti koji ih prate vrlo brzo zastarijevaju.Svi radovi u ovom broju časopisa Medijske studije, na ovaj ili onaj način, bave se upravo 'promjenom'. Prvi članak autorica Ive Nenadić i Aline Ostling bavi se novim poslovnim modelima plasiranja medijskih sadržaja u transformiranom medijskom okruženju. U potrazi za održivim modelom poslovanja, mediji preispituju svoj odnos prema korisnicima, tretirajući ih djelomično kao 'građane', a djelomično kao 'potrošače'. Na temelju podataka prikupljenih u okviru istraživačkog projekata Media Pluralism Monitor 2016, autorice zaključuju kako mediji kroz nove poslovne modele pristupaju publikama pretežno kao "plaćajućim potrošačima", a ne sudjelujućim građanima.Drugi članak autorice Lane Ciboci bavi se utjecajem medijskih promjena na djecu, odnosno njihovim razumijevanjem medijske tehnologije i medijskih sadržaja. Autorica zaključuje kako učenici osmih razreda u Zagrebu posjeduju srednju razinu medijske pismenosti, pri čemu je najslabiji rezultat zabilježen u kategoriji kritičkog vrednovanja i stvaranja medijskog sadržaja.Treći članak Laure Guimarães Corrêa obrađuje grad kao medij u kojem urbane intervencije, poput grafita, mogu postati "scene neslaganja". Međutim, kada korporativni subjekti prisvoje takve promjene u prostoru, one umjesto do "neslaganja" mogu dovesti do konsenzusa.Četvrti i peti članak u broju bave se izbornim kampanjama. Tekst Gordana Struića jedan je od rijetkih pregleda uređenja izbornih kampanja u Hrvatskoj u kojem autor ukazuje na nekoherentnost zakonodavnog okvira. Za razliku od ostalih članaka u broju koji analiziraju prisustvo promjena, ovaj rad ukazuje na izostanak kvalitetne prilagodbe i zaziva promjene u smislu boljeg uređenja izbornih kampanja u Hrvatskoj.Tekst Nichole D. Gutgold and Johnne Purcell bavi se izbornim kampanjama u SAD-u. Autorice analiziraju najavne videooglase kandidatkinje Hillary Clinton na izborima 2008. i 2016. u kontekstu rodnih stereotipa i zaključuju kako je Hillary Clinton 2016. promijenila strategiju kako bi u najavi svoje kampanje bila manje vidljiva, kako "pričljivost" ne bi ugrozila njezine izborne šanse.Posljednji tekst u ovom broju donosi kritički osvrt Domagoja Bebića i Marije Volarević na Izvještaj Skupine stručnjaka visoke razine o lažnim vijestima i online dezinformacijama. Oni tvrde da izvještaj u nedovoljnoj mjeri uvažava promjene u medijskom okruženju te da nudi rješenja koja proizlaze iz tradicio...