No abstract

Rad daje pregled doprinosa hrvatskih istraživača, prije svega znanstvenika i suradnika s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenom i akademskom razvoju političke komunikacije, političkog marketinga i odnosa s javnošću u Hrvatskoj. Sve tri discipline spadaju u područje strateškog komuniciranja koje podrazumijeva svrhovito korištenje komunikacije kojom pojedinci, organizacije, institucije ili države nastoje ostvariti svoje strateške ciljeve. Rad pokazuje kako je Hrvatska, iako je kasno uskočila na vlak tržišnog komuniciranja, brzo uhvatila korak s međunarodnim istraživačkim i akademskim trendovima na tom području. Fakultet političkih znanosti u tome je imao pionirsku i predvodničku ulogu. Istraživači s Fakulteta, ali i drugi hrvatski znanstvenici, svojim istraživanjima i policy analizama na području političkog marketinga i političke komunikacije doprinijeli su konceptualizaciji i komparativnoj analizi suvremenih izbornih kampanja, zatim fenomena amerikanizacije, personalizacije, pakiranja politike, populizma, celebrity populizma, dezinformacija, e-demokracije, cyber politike i drugih. Na području odnosa s javnošću posebno se ističu doprinosi konceptualizaciji i istraživanju imidža, identiteta i brenda država, kriznom komuniciranju, strateškom komuniciranju u turizmu te evaluaciji odnosa s javnošću.

Riječ koja je obilježila novinarstvo i medije posljednjih nekoliko desetljeća zasigurno je -promjena. Razvoj digitalnih tehnologija iz temelja je promijeno društvo u kojem živimo. Svijet kojeg smo znali više ne postoji, a McLuhanovo proročanstvo o medijima kao 'produžetku suvremenog čovjeka' pokazalo se zatrašujuće točnim. Pred istraživače i teoretičare medija postavljen je zahtjevan zadatak praćenja i razumijevanja promjena te definiranja novih koncepata i pojmova kojima se te promjene mogu adekvatno objasniti. Taj je zadatak nerijetko frustrirajuć jer su promjene u svijetu medija toliko brze, višeslojne i intenzivne da koncepti koji ih prate vrlo brzo zastarijevaju.Svi radovi u ovom broju časopisa Medijske studije, na ovaj ili onaj način, bave se upravo 'promjenom'. Prvi članak autorica Ive Nenadić i Aline Ostling bavi se novim poslovnim modelima plasiranja medijskih sadržaja u transformiranom medijskom okruženju. U potrazi za održivim modelom poslovanja, mediji preispituju svoj odnos prema korisnicima, tretirajući ih djelomično kao 'građane', a djelomično kao 'potrošače'. Na temelju podataka prikupljenih u okviru istraživačkog projekata Media Pluralism Monitor 2016, autorice zaključuju kako mediji kroz nove poslovne modele pristupaju publikama pretežno kao "plaćajućim potrošačima", a ne sudjelujućim građanima.Drugi članak autorice Lane Ciboci bavi se utjecajem medijskih promjena na djecu, odnosno njihovim razumijevanjem medijske tehnologije i medijskih sadržaja. Autorica zaključuje kako učenici osmih razreda u Zagrebu posjeduju srednju razinu medijske pismenosti, pri čemu je najslabiji rezultat zabilježen u kategoriji kritičkog vrednovanja i stvaranja medijskog sadržaja.Treći članak Laure Guimarães Corrêa obrađuje grad kao medij u kojem urbane intervencije, poput grafita, mogu postati "scene neslaganja". Međutim, kada korporativni subjekti prisvoje takve promjene u prostoru, one umjesto do "neslaganja" mogu dovesti do konsenzusa.Četvrti i peti članak u broju bave se izbornim kampanjama. Tekst Gordana Struića jedan je od rijetkih pregleda uređenja izbornih kampanja u Hrvatskoj u kojem autor ukazuje na nekoherentnost zakonodavnog okvira. Za razliku od ostalih članaka u broju koji analiziraju prisustvo promjena, ovaj rad ukazuje na izostanak kvalitetne prilagodbe i zaziva promjene u smislu boljeg uređenja izbornih kampanja u Hrvatskoj.Tekst Nichole D. Gutgold and Johnne Purcell bavi se izbornim kampanjama u SAD-u. Autorice analiziraju najavne videooglase kandidatkinje Hillary Clinton na izborima 2008. i 2016. u kontekstu rodnih stereotipa i zaključuju kako je Hillary Clinton 2016. promijenila strategiju kako bi u najavi svoje kampanje bila manje vidljiva, kako "pričljivost" ne bi ugrozila njezine izborne šanse.Posljednji tekst u ovom broju donosi kritički osvrt Domagoja Bebića i Marije Volarević na Izvještaj Skupine stručnjaka visoke razine o lažnim vijestima i online dezinformacijama. Oni tvrde da izvještaj u nedovoljnoj mjeri uvažava promjene u medijskom okruženju te da nudi rješenja koja proizlaze iz tradicio...