“…Increased competition from other informa-informacija poput Googlea i Amazona, te smanjeno korištenje online knjižničnog kataloga, promjene u aktivnostima korisnika, njihov angažman i interakcija s knjižnicom i njezinom građom samo su neki od potencijalnih izazova za visokoškolsku knjižnicu (Delaney & Bates, 2015). Dok su nekada knjižnice bile središnje mjesto za znanstvenike koji su tražili informacije i koristili različite alate za pretraživanje i pregledavanje (Ince et al, 2018), prema rezultatima dosadašnjih istraživanja doktorandi u potrazi za informacijama koje su im potrebne za znanstvenoistraživački rad sve rjeđe posjećuju fizički prostor knjižnice (Biaz et al, 2014;Drachen et al, 2011;Vezzosi, 2009) Iako je velik broj znanstvenih istraživanja utvrdio da doktorandi za akademske svrhe preferiraju elektroničke časopise i baze podataka na koje je njihova knjižnica pretplaćena (British Library & JISC, 2012;Delaney & Bates, 2018;Drachen et al, 2011;Fleming-May & Yuro, 2009;Haglund & Olsson, 2008;Jamali & Nicholas, 2007;Sheeja, 2010;Vezzosi, 2009), neki nisu ni svjesni da im je upravo knjižnica omogućila pristup tim izvorima (Bøyum & Aabø, 2015;British Library & JISC, 2012;Haglund & Olsson, 2008;Petr Balog et al, 2018). Zbog učestalog korištenja internetskih tražilica, društvenih medija te besplatno dostupnih cjelovitih tekstova znanstvenih radova postupno se smanjuje važnost i baza podataka, dostupnih putem institucijske ili nacionalne pretplate, te knjižničnih zbirki pa na taj način korisnici zaobilaze izravni kontakt s knjižničarem (Grigas et al, 2016;Ince et al, 2018;Jamali & Asadi, 2010;Rowlands et al, 2008).…”