Interesi ili nešto drugo? Ekonomski stavovi i njihova utemeljenost u društvenoj strukturi u Hrvatskoj

Henjak, Andrija; Ćusa, Bartul Vuksan

doi:10.5613/rzs.49.1.2

Cited by 9 publications

(10 citation statements)

References 16 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Or, to put it differently, although the new parties clearly positioned themselves as critics of the existing political and economic model, their voters did not have the profile of globalisation losers. In addition, it is shown that in Croatia preferences for what could be described as economic populism are not related to more permanent elements of socioeconomic position such as education, occupation and property ownership (Henjak -Vuksan -Ćusa 2019), which is at odds with the economic grievances' perspective. Therefore, the first hypothesis is that variables that measure an individual's economic position will have no effect on the level of populist attitudes (H1).…”

Section: Croatian Context and Hypothesesmentioning

confidence: 96%

Populist attitudes in Croatia: first analysis with notes on conceptualisation and measurement

Vuksan-Ćusa

2023

Politics in Central Europe

View full text Add to dashboard Cite

This paper analyses individual-level populism in Croatia. Starting from the ideational definition of populism, the study tests to what extent the economic grievances, sociocultural and ideational explanations, respectively, reflect the average populism subscriber in Croatia. The analysis was made using hierarchical linear regression based on field survey data from 2020 (n=979). Results show how populism is mostly associated with authoritarianism, conspiratorial thinking and institutional (dis)trust. The economic grievances explanation has only marginal relevance, revealing that sociotropic perception is more important than the socioeconomic position of the individual. Furthermore, the study emphasises the importance of operationalising populism in accordance with the assumed structure of the concept. In the same vein, it is noted that populism on an attitudinal level should be separated from the concepts of thick ideologies. If this is not done with caution, the conclusions drawn are questionable, and the analytical contribution of populism is imprecisely determined.

show abstract

Section: Croatian Context and Hypothesesmentioning

confidence: 96%

Populist attitudes in Croatia: first analysis with notes on conceptualisation and measurement

Vuksan-Ćusa

2023

Politics in Central Europe

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Uz to je vidljivo je da nezaposleni i ideološki desniji pojedinci imaju veću vjerojatnost glasovanja za Miroslava Škoru, pri čemu je učinak ideološke identifikacije supstantivniji. Ovaj rezultat potvrđuje nalaze analize provedene na agregatnoj razini koja pokazuje kako je podrška Miroslavu Škori bila viša u područjima s većom stopom nezaposlenosti i manjim dohotkom (Henjak, 2019). Također, pokazuje se i da više razine povjerenja u Vladu smanjuju vjerojatnost glasovanja za Miroslava Škoru, a povećavaju vjerojatnost glasovanja za Kolindu Grabar-Kitarović.…”

Section: Rezultatiunclassified

Storm in a Teacup: Populist Attitudes and Voting for Populists in Croatia

Vuksan-Ćusa,

Šalaj

2024

Anali Hrvat. politol. druš. (Online)

0
0
0
0

View full text Add to dashboard Cite

U komparativnim studijama biračkog ponašanja populistički stavovi sve se više čine nezaobilaznim istraživačkim konstruktom. Ipak, dokazi o učincima populističkih stavova na glasovanje za populiste i dalje su mješoviti, uz to što se učinci drugih koncepata nerijetko pripisuju populizmu. Istovremeno, u Hrvatskoj populizam ostaje slabo istražena tema, posebice na razini stavova građana. S tim na umu, u ovoj se studiji nastoje istražiti učinci populističkih stavova na glasovanje za populističke stranke i kandidate u Hrvatskoj kao relevantnoj studiji slučaja. U te se svrhe koriste anketni podaci Hrvatskih izbornih studija iz 2018. i 2020. godine. Rezultati multinomialnih logističkih regresija pokazuju kako populistički stavovi nemaju učinak na glasovanje za populiste u parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Također se pokazuje kako populistički stavovi povećavaju vjerojatnost izborne apstinencije i smanjuju vjerojatnost glasovanja za vladajuću stranku (HDZ). Ti nalazi otvaraju pitanja o korisnosti i funkcionalnosti postojećih ljestvica populističkih stavova te ukazuju na potrebu drukčijeg uokvirivanja čestica kojima se mjeri populizam.

show abstract

“…Ili, drugačije rečeno, ukoliko ekonomski liberalniji pojedinci percipiraju da su njihova specifična očekivanja zadovoljena, difuzna potpora tržištu kao glavnom ekonomskom mehanizmu u društvu može ostati netaknuta na latentnoj razini. Dodano tome, u kontekstu Hrvatske većina uobičajenih varijabli socioekonomskog statusa i zaposlenja poput rada u privatnom sektoru, imovine, samozaposlenosti, obrazovanja i rizika nije povezana s ekonomskim liberalizmom (Henjak i Vuksan-Ćusa, 2019) pa je moguće da takvo izuzeće postoji i u pogledu povjerenja u institucije. Stoga, u pogledu ovog koncepta, rad ostaje eksplorativan što znači da eventualni nalazi više služe za gradnju budućih hipoteza negoli za testiranje postojećih.…”

Section: Prediktorski Model: Ostali Relevantni čInitelji I Njihova Op...unclassified

“…Međutim, istraživanja pokazuju i da usprkos izraženom skepticizmu prema političkim institucijama i elitama, hrvatski građani istovremeno žele da država zadrži važnu ulogu u zaštiti od tržišnih rizika, pružanju javnih usluga i zaštiti životnog standarda. Rezultati anketnih istraživanja pokazuju da preferencije za politike usmjerene na zaštitu od tržišnih rizika uživaju stabilnu i relativno visoku razinu podrške kroz cijelo posljednje desetljeće (Henjak i Vuksan-Ćusa, 2019;Roosma, van Oorschot i Gelissen, 2015).…”

unclassified

Povjerenje u institucije i stavovi o ekonomiji
Vuksan-Ćusa
¹
,
Henjak
²

2022
Anali Hrvat. politol. druš. (Online)
1
0
0
0
View full text Add to dashboard Cite

Institucionalno povjerenje česta je tema empirijski usmjerene politologije, premda se rijetko dovodi u vezu sa stavovima o ekonomiji. Imajući na umu teorijsku pozadinu koncepta povjerenja u institucije koja ponajprije upućuje na njegovu povezanost s protekcionističkim ekonomskim stavovima, ova studija prepoznaje potrebu za detaljnijom analizom pretpostavljenog odnosa. U studiji se polazi od perspektive po kojoj se protekcionizam može tumačiti kao normativno očekivanje zaštite na difuznoj razini što se, suprotno dosadašnjoj teoriji, može povezati s niskim razinama institucionalnog povjerenja. Ova je postavka testirana na temelju anketnih podataka iz 2015. i 2016. godine u Hrvatskoj. Pokazuje se kako su protekcionizam i institucionalno povjerenje negativno korelirani. Uz to su očiti i efekti autoritarnosti, socijalnog povjerenja, sociotropskih evaluacija ekonomije i stranačke pristranosti na povjerenje u institucije. Ova studija stoga svjedoči kako je u analizi odnosa između institucionalnog povjerenja i protekcionizma potrebno diferencirati različite razine potpore što pruža novi smjer za ovu rastuću istraživačku nišu.

show abstract

Interesi ili nešto drugo? Ekonomski stavovi i njihova utemeljenost u društvenoj strukturi u Hrvatskoj

Cited by 9 publications

References 16 publications

Populist attitudes in Croatia: first analysis with notes on conceptualisation and measurement

Populist attitudes in Croatia: first analysis with notes on conceptualisation and measurement

Storm in a Teacup: Populist Attitudes and Voting for Populists in Croatia

Povjerenje u institucije i stavovi o ekonomiji

Contact Info

Product

Resources

About