Ciljevi rada bili su ispitati
učestalost negativnih zdravstvenih ponašanja (konzumiranje alkohola, cigareta i
kave) te ispitati povezanost između osobina ličnosti i tjelesne aktivnosti i izraženosti
simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. METODE: Korišteni su sljedeći
mjerni instrumenti: (a) upitnik općih podataka koji je sadržavao
sociodemografska obilježja te pitanja o životnim navikama (konzumiranje
alkohola i cigareta); (b) Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS); (c)
Big Five upitnik osobina ličnosti (BFI); (d) Međunarodni upitnik o tjelesnoj
aktivnosti (IPAQ). REZULTATI: Rezultati istraživanja ukazuju kako značajno veći
broj studenata ne konzumira cigarete nego što ih konzumira (χ2=10,05, p<0,01), dok
najveći broj studenata alkohol konzumira rijetko ili vikendom (χ2=32,93,
p<0,001). Kod studenata koji ne konzumiraju alkohol utvrđena je granično
viša razina anksioznosti (t=1,63; p=0,053). Rezultati regresijske analize
ukazuju na statistički značajan učinak neuroticizma na izraženost simptoma
depresivnosti (B=2,52, p<0,001) i anksioznosti (B=3,09 p<0,001) kod
studenata. Osobina ličnosti otvorenost prema iskustvima doprinosi većem stresu
studenata (B=0,1, p<0,001). Sjedilački način života utječe na pojavu
anksioznosti (B=0,001, p<0,05). ZAKLJUČAK: Prema dobivenim rezultatima
možemo zaključiti da neuroticizam doprinosi pojavi simptoma anksioznosti i
depresivnosti, otvorenost prema iskustvima većem stresu, dok sjedilački način
života doprinosi višoj anksioznosti studenata.