Komparacija turističkih scenarija razvoja Povalja na otoku Braču 2009. i 2019.

Abstract

Socioprostorne transformacije u Hrvatskoj obuhvaćaju gradove i sela, kako na kopnu tako i na otocima. Vođene su interesima različitih društvenih aktera pri čemu prostor intervencije doživljava različite promjene kako u svojoj socijalnoj strukturi tako i u okolnom prostoru. Na otocima koji su danas izloženi negativnim demografskim procesima depopulacije i gubitka stanovništva, dodatno je otežano pokrenuti razvoj ili omogućiti pozitivne promjene. U tome se ističu upravo najmanji otoci i manja naselja na njima kao što je primjer naselja Povlja na Braču. U radu će se prikazati studija slučaja kao komparativna longitudinalna analiza ovog mjesta i promjene koje su vidljive u istraživanjima provedenima u razmaku od deset godina (2009. i 2019. ). Cilj je istraživanja usporediti jesu li se potencijalni turistički scenariji razvoja za Povlja iz 2009. (masovni turizam, održivi turizam i stagnacija) promijenili u ovom vremenskom razdoblju s obzirom na socijalnu i ekonomsku situaciju. Metodom polustrukturiranih intervjua sa stalnim i privremenim (sezonskim) stanovnicima Povalja istražilo se promišljanje stanovnika o trenutnom i potencijalnom turističkom razvoju mjesta, te koliko se istraživanje iz 2009. može usporediti s rezultatima istraživanja iz 2019. Istraživanje iz 2019. pokazalo je da mjesto nije napredovalo ni u turističkom ni i ekonomskom smislu, i da je od ponuđenih scenarija najprisutniji scenarij stagnacije koji prelazi i u nazadovanje.

Utjecaj pandemije COVID-19 na turizam i održivost – nastavak istraživanja odabranih mjesta srednjodalmatinskih otoka Hvara i Brača

“…Stanje turizma i turistički scenariji na otoku gradu (grad Hvar) i Braču istraživana su u više vremenskih razdoblja (Zlatar, 2010;Tonković i Zlatar, 2014;Zlatar Gamberožić i Tonković, 2015;Zlatar Gamberožić i Svirčić Gotovac, 2021;Zlatar Gamberožić, 2021), a bavila su se različitim tipovima turističkog razvoja na tim prostorima.…”

“…Ovakvom stanju je najviše pridonijelo nepostojanje hotela (koji je u privatnom vlasništvu i zatvoren) kao i nepostojanje planskog razvoja za mjesto od strane općine ili viših instanci. Premda je mjesto relativno očuvano što se tiče prirodnih ljepota i resursa (Zlatar Gamberožić i Svirčić Gotovac, 2021), bez ekonomske osnove i daljnjeg ulaganja u mjesto, nemoguće je očekivati razvoj koji ne teži stagnaciji. Mjesto Postira pokazala su u prethodnom istraživanju (Tonković i Zlatar, 2014) uravnotežen razvoj s jednakim naglaskom na sve četiri dimenzije održivosti.…”

“…The paper presents the continuation of research on the development of tourism on the islands, relying, among other things, on case studies of various places on the islands of Hvar and Brač. Research of tourist destinations on the island of Brač, specifically in three places: Povlja, Postira and Bol (Zlatar, 2010;Tonković and Zlatar, 2014;Zlatar Gamberožić and Tonković, 2015;Zlatar Gamberožić and Svirčić Gotovac, 2021) and in the town of Hvar on the island of Hvar (Zlatar Gamberožić, 2021) analyzed different types of development in these settlements, from mass tourism to sustainable tourism to stagnation. The specificity of this research is the analysis of the impact of the COVID-19 pandemic on selected settlements on Hvar and Brač as an important factor on tourism in the previous years (2020 and 2021).…”

Toward “good” islands: rethinking the means and goals for island development from a female perspective

“…The number of arrivals to Brač was 124,198 in 2010 and 258,345 in 2018, of which over 90% were foreign tourists (Selca Municipality Tourist, 2022). Today, tourism clearly plays a crucial role in the economy of Brač (Zlatar, 2010; Zlatar Gamberožić and Svirčić Gotovac, 2021). The touristic development of the island of Brač started gradually during the mid-twentieth century, experiencing accelerated growth in the 1960 and 1970s, reaching its zenith in the 1980s with a surge in the establishment of second homes, constituting 40% of the island's housing stock.…”

“…Although the local community is active, and there is a well-developed bottom-up approach to the town's various problems, there is no top-down approach—that is, a well-developed and well-designed system and strategy for developing the town. According to previous research, the main cause for the stagnation of tourism in Povlja appears to be connected to closed hotels and the dependency on limited private accommodation (Zlatar Gamberožić and Svirčić Gotovac, 2021). Postira has so far been an example of balanced development that included attention to all aspects of development, which resulted in positive perceptions of settlement for both local residents and visitors (Tonković and Zlatar, 2014).…”