Linear placement of Serbian clitics in a syntactic dependency framework

Milićević, Jasmina

doi:10.1075/slcs.111.06mil

Cited by 20 publications

(1 citation statement)

References 0 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Pomnim se iščitavanjem vrlo brzo uviđa kako su strani redom formalni, a domaći uglavnom nisu -među potonjima ističu se preskriptivni i analitički 1 (usp. Jonke 1953;Gortan 1956;Pešikan 1959;Babić 1963Babić , 1964aBabić , 1964bAlerić 1964;Brabec 1964;Mulić 1964;Browne 1968Browne , 1974Browne , 2003Browne , 2004Browne , 2014Popović 1979Popović , 2004; Ćavar i Wilder 1994; Wilder i Ćavar 1994; Franks i Progovac 1994; Franks i King 2000; Franks i Peti-Stantić 2006;Franks 2010;Schütze 1994;Mamić 1995;Mišeska-Tomić 1996;Progovac 1996;Radanović-Kocić 1996;Peti-Stantić 2002Ham 2006;Milićević 2007Milićević , 2009Milićević , 2023Bošković 2004;Stjepanović 2004;Aljović 2005;Alexander 2008; Diesing i dr. 2009;Gračanin-Yuksek 2019). Deskriptivni i inferencijski empirijski radovi temeljeni na velikim podatcima, a posvećeni zanaglasnicama koji uzimaju u obzir varijaciju iznimno su rijetki (usp.…”

Section: Uvodunclassified

Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome

Kolaković,

Jurkiewicz-Rohrbacher,

Gradischnig

2023

Jezikoslovlje (Online)

View full text Add to dashboard Cite

Empirijska su istraživanja o varijaciji u uporabi zanaglasnica iznimno rijetka. Međutim, pažljiva i kontrastivna analiza bosanskih, hrvatskih i srpskih gramatika i ostalih jezičnih priručnika kao što su npr. jezični savjetnici, upućuje na postojanje određenih razlika u uporabi zanaglasnica ne samo među trima standardima nego i unutar njihovih razgovornih idioma. Ovaj se rad bavi razlikama u uporabi dviju varijanata akuzativne zamjeničke zanaglasnice trećega lica jednine ženskoga roda ju i je. Sudeći prema stanju opisanome u gramatikama, uporaba oblika ju znatno je ograničenija u bosanskome i srpskome nego u hrvatskome standardu (cf. Silić i Pranjković 2007; Mrazović i Vukadinović 2009; Ridjanović 2012; Piper i Klajn 2014). Kako bi se utvrdio stvarni raspon razlika u uporabi spomenutih zanaglasnica, primjeri za analizu crpljeni su ne samo iz tradicionalnih referentnih korpusa s jezičnom građom koja bi trebala odražavati stanje u trima standardima (Santos 1998; Utvić 2011; Čermák i Rosen 2012; Brozović Rončević i dr. 2018) nego i iz {bs, hr, sr}WaC-a, triju golemih mrežnih korpusa (Ljubešić i Klubička 2014) pretraživih s pomoću iznimno funkcionalnoga sučelja NoSketchEngine primjenom morfosintaktičkih oznaka, tj. tagova. Ručno je označeno 3916 primjera s akuzativnim zanaglasnim varijantama ju i je. Istraživanje potvrđuje kako jezični korpusi mogu poslužiti za dobivanje prijeko potrebnih uvida u raspon varijacije ne samo s obzirom na normu triju standarda nego i u stvarnoj svakodnevnoj uporabi, odnosno razgovornim idiomima. S pomoću frekvencije varijantnih oblika i konstrukcija u kojima se rabe utvrđuje se u kojoj se mjeri uzus razlikuje od propisane norme. Uopćeni linearni regresijski model otkriva statistički značajne razlike u uporabi akuzativne zanaglasne varijanate ju među standardnim idiomom hrvatskoga s jedne i standardnim idiomima bosanskoga i srpskoga jezika s druge strane. Osim toga, uočeno je da se razgovorni idiomi bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika značajno razlikuju u uporabi zanaglasne varijante ju. Nadalje, podaci pokazuju da je distribucija zanaglasnice ju značajno drukčija u razgovornim nego u standardnim idiomima analiziranih jezika. I na kraju, na temelju uopćenoga linearnoga regresijskoga modela, pokazano je da za razliku od -(j)e završetka riječi koja prethodi zanaglasnici trećega lica ženskoga roda u akuzativu, -(j)u završetak ima statistički značajan utjecaj na izbor među varijantama ju i je. Točnije govoreći, smanjuje vjerojatnost uporabe zanaglasnice ju.

show abstract

Section: Uvodunclassified

Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome

Kolaković,

Jurkiewicz-Rohrbacher,

Gradischnig

2023

Jezikoslovlje (Online)

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

Serbian Clitics

Milićević

2023

Studies in Language Companion Series

View full text Add to dashboard Cite

Clitics, those “funny little words” like English contracted future tense and pluperfect tense/conditional mood markers (’ll and ’d) or French pronominal objects (le ‘him’, la ‘her’, lui ‘to him/her’, etc.), have long been a source of fascination for linguists. Lacking an inherent stress that characterizes “well-behaved” words, clitics prosodically depend on a stressed sentence element, called their host, which makes them look and, in some contexts, behave like affixes (parts of words). Some clitics, Serbian second-position clitics being the case in point, also obey stringent linear ordering rules, different from those holding for fully-fledged sentence elements. This monograph offers a comprehensive formalized description of second-position clitics in standard Serbian from the viewpoint of the Meaning-Text theory, an approach relying on syntactic dependencies and oriented towards speech production, which sets it apart from most contemporary frameworks. It will be of interest for general linguists, Slavists, and advanced learners of Serbian.

show abstract

Symbols, abbreviations and writing conventions

2023

Studies in Language Companion Series

View full text Add to dashboard Cite

Linear placement of Serbian clitics in a syntactic dependency framework

Cited by 20 publications

References 0 publications

Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome

Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome

Serbian Clitics

Symbols, abbreviations and writing conventions

Contact Info

Product

Resources

About