2001
DOI: 10.1515/ijsl.2001.007
|View full text |Cite
|
Sign up to set email alerts
|

Morphological changes in the urban vernacular of the city of Split

Abstract: The author presents four dialectal morphological variables that are undergoing dierent rates of change in the C Ï akavian dialect under the in¯uence of standard Croatian (Cr.). The conclusion is that investigation into morphological variation reveals and brings up interesting questions about degrees of stigmatization, saliency, the rate and process of accommodation, and the spread of linguistic change through grammatical categories. In addition, it points to the usefulness of quantitative analysis on the morph… Show more

Help me understand this report

Search citation statements

Order By: Relevance

Paper Sections

Select...
1
1

Citation Types

0
1
0
1

Year Published

2005
2005
2022
2022

Publication Types

Select...
2
2

Relationship

0
4

Authors

Journals

citations
Cited by 4 publications
(2 citation statements)
references
References 6 publications
(7 reference statements)
0
1
0
1
Order By: Relevance
“…Nadalje, kao plodna tema za buduća istraživanja u sličnom ključu preostaju druge varijacije u zagrebačkom govoru i u ostalim hrvatskim gradskim govorima. Istraživanje heterogenih hrvatskih gradskih govora uz uključivanje relevantnih društvenih čimbenika, naime, tek je započeto pionirskim pothvatima Jutronić (2001Jutronić ( , 2010 za Split, Bašić (2012) za Crikvenicu, Kune i Mikić Čolić (2016,2017) za dio leksika u Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici i napose Osijeku te Rajle (2021) za naglasni sustav u Osijeku (v. Pasini 2018: 608-619 za pregled istraživanjā hrvatskih gradskih govora) te bi nastavak takva istraživanja i u drugim sredinama pridonio boljemu opisu suvremenoga hrvatskog jezika. Osim toga, daljnje dokumentiranje specifičnostī hrvatskih sredina doprinijelo bi teorijskoj razradi varijacijske sociolingvistike, koja je najviše utemeljena na spoznajama iz anglofonih društava.…”
Section: Zaključne Napomeneunclassified
“…Nadalje, kao plodna tema za buduća istraživanja u sličnom ključu preostaju druge varijacije u zagrebačkom govoru i u ostalim hrvatskim gradskim govorima. Istraživanje heterogenih hrvatskih gradskih govora uz uključivanje relevantnih društvenih čimbenika, naime, tek je započeto pionirskim pothvatima Jutronić (2001Jutronić ( , 2010 za Split, Bašić (2012) za Crikvenicu, Kune i Mikić Čolić (2016,2017) za dio leksika u Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici i napose Osijeku te Rajle (2021) za naglasni sustav u Osijeku (v. Pasini 2018: 608-619 za pregled istraživanjā hrvatskih gradskih govora) te bi nastavak takva istraživanja i u drugim sredinama pridonio boljemu opisu suvremenoga hrvatskog jezika. Osim toga, daljnje dokumentiranje specifičnostī hrvatskih sredina doprinijelo bi teorijskoj razradi varijacijske sociolingvistike, koja je najviše utemeljena na spoznajama iz anglofonih društava.…”
Section: Zaključne Napomeneunclassified
“…These conflicting pressures are probably responsible for selecting among the possible outcomes. For example, Jutronic (2001) describes competition between two dialects of Croatian in the [ 84 ] city of Split; for instance, the local dialect form profesȗri competes with standard profesora to realize 'professor.pl.gen'. Dialect contact of this kind can eventually converge on one of the two original systems, but can also give rise to a more complex system in which both variants are analyzed as morphological markers (Trudgill 2011: 27).…”
Section: Changementioning
confidence: 99%