Multikulturalizam u socijalnom radu

Profesionalni stres, izgaranje i vikarijska trauma u socijalnome radu: smjernice za prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja socijalnih radnika

“…Bandurina (1977) teorija socijalnog učenja temelji se na očekivanim posljedicama i učenje promatra kao svjesni proces koji se odvija u okolini, kroz usvajanje društvenih normi određene kulture. Upravo je kulturna osjetljivost jedna od važnih vještina socijalnih radnika 21. stoljeća (Žganec i Miljenović, 2011). Teorije socijalnog učenja uključuju modeliranje, imitaciju i vikarijsko učenje.…”

Uporaba modernih tehnologija kao rizik za seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece i adolescenata putem interneta

“…S obzirom da adolescenti gledaju na seksting kao normativno ponašanje u njihovoj dobi vjerojatnije je da će biti u takvim aktivnostima i manje inhibirani (Van Ouytsel i sur., 2019), a posljedično i manje oprezni oko potencijalnih rizika -ključna je uloga upravo svih onih koji sudjeluju u zaštiti djece i mladih iz svih sektora. S aspekta multikulturalnosti (Žganec i Miljenović, 2011) kompetentan stručnjak nedvojbeno bi trebao usvajati nova znanja o svijetu suvremenih tehnologija, njegovim rizicima i specifičnostima odrastanja u ovom dobu, razvijati vještine koje mu omogućuju da što adekvatnije pristupi žrtvama i maloljetnim počiniteljima te im tako osigura stručnu pomoć i podršku koja im je u okviru uže i šire zajednice nužna. Kompetentan bi stručnjak također trebao raditi na podizanju javne svijesti posebice u smislu edukacije i destigmatizacije s obzirom da se osobe koje su žrtve online oblika nasilja na internetu često osuđuju, okrivljuju i na teret im se stavlja jednaka odgovornost kao i počinitelju.…”

“…Najprihvaćenija konceptualizacija multikulturalne kompetencije odnosi se na trodijelni model koji uključuje znanje, svjesnost i vještine stručnjaka (Sue, Arredondo, and McDavis, 1992;prema Pagnotta i sur., 2018;Žganec i Miljenović, 2011). Znanje se prema ovom modelu odnosi na nastojanje produbljivanja razumijevanja kulturne pozadine i svjetonazora klijenata.…”

Socijalna Integracija Azilanata I Izbjeglica U Hrvatsko Društvo

“…Kako bi se 6 Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine. 7 doista omogućila socijalna integracija azilanata i ostvarila društvena pravednost, osim propisa kojima se izjednačavaju njihova prava s pravima domicilnog stanovništva, potrebno je dalje razvijati i podržavati provedbu niza mjera usmjerenih prema učinkovitoj integraciji na svim razinama. Stoga, neovisno o postojanju prihvatljivih regulatornih okvira za socijalnu integraciju, izbjeglice i azilanti susreću se s »nejednakostima u društvenim resursima i nejednakim mogućnostima stvaranja koristi od postojećih resursa kroz politički i kulturalni utjecaj« (Komter, 1991., prema Touwen, 2007.: 116).…”