Nevidljivi Dubrovnik. Istraživanje razvojnih perspektiva u ruralnoj lokalnoj zajednici

Abstract

Istraživanje razvojnih perspektiva u ruralnoj lokalnoj zajednici Nataša Bokan Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Orlanda Obad Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Rad se bavi razvojnim perspektivama ruralnog područja Grada Dubrovnika. Cilj je istražiti izazove s kojima se poljoprivrednici susreću u radu i svakodnevnom životu, utvrditi potencijale za razvoj te ponuditi razvojne smjerove ruralne lokalne zajednice u Gradu Dubrovniku. Empirijsko je istraživanje provedeno metodom ankete i polustrukturiranog intervjua među pedeset tri poljoprivrednika/ce u svibnju 2016. godine u selima i drugim naseljima u ruralnom prostoru koja pripadaju Dubrovniku. Utvrđena su tri komplementarna razvojna smjera: diversifikacija ruralnih djelatnosti koja je povezana s konkuriranjem za fondove Europske unije, osnivanje zadruga i razvoj zadružnog načina suradnje te prelazak na ekološku poljoprivrednu proizvodnju. U analizi se kritički sagledavaju razvojne prepreke u svim trima aspektima razvoja te se predlaže kako bi se razvojni potencijali mogli upotrijebiti na dobrobit lokalne zajednice. Slijedeći logiku neoendogenog ruralnog razvoja, autorice u zaključku ocrtavaju konture razvoja ruralnog područja Grada Dubrovnika koji bi, u socioekonomskom pogledu, u većoj mjeri integrirao Grad, ali ističu i prepreke na putu takvog razvojnog smjera u lokalnom kontekstu. Ključne riječi: ruralni razvoj, diversifikacija, zadrugarstvo, ekološka poljoprivreda, Dubrovnik Uvod 1 Ako postoji neka strategija preživljavanja lokalnog stanovništva u ljetnim mjesecima u Dubrovniku, gradu koji godišnje bilježi više od milijun turističkih dolazaka, 2 ona je proizvod prešutnog dvostrukog koda, koji je odraz nevidljive solidarnosti lokalnih 1 Istraživanje je 2016. provela neformalna istraživačka skupina Ruralije, u sklopu projekta Dubrovačke razvojne agencije (DURA) pod nazivom "Agrobiznis-oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-hercegovačkoj regiji". Obje su autorice rada članice Ruralija. Ovaj je rad sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom "Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj" (IP-2016-06-7388). 2 Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz 2011., Grad Dubrovnik imao je više od 40 tisuća stanovnika, a područje je sastavljeno od 32 naselja, među kojima sâm Dubrovnik ima oko 28 tisuća stanovnika (DZS 2011).

Untitled

“…3 Leaving the transition to individuals instead of preparing a collective transition project, as a rule does not promote change, and it can trigger distrust in the institutions that are expected to provide a kind of protection against threats such as increasing market concentration or the consequences of climate change (Brimont and Saujot, 2020;Pešak, 2021). Th e responsibility of institutions is even greater if we have in mind that the passivity of institutions in solving local problems leads to a lack of participation of citizens, as Bokan and Obad (2018) Th e third (of a total nine) CAP specifi c objective is to improve the position of farmers in the food chain, which implies encouraging local food systems and SSCs, strengthening farmers' associations, organic agriculture, and responsiveness to changing consumer preferences (Legowski et al, 2020). What is striking in the Strategy, however, is that some of the proposed possible solutions and further direction of development are not targeted towards strengthening of the SSCs, but towards the digitalization of agriculture, usage of satellites and new genomic techniques, which is probably more suitable for the further industrialization of agriculture rather than directing agriculture towards multifunctionality in local communities.…”