Obitelj i zaposlenost izvan kuće: međusobno ometanje i/ili pomaganje

Abstract

U radu se raščlanjuju pojmovi i problemi odnosa rada i obitelji, tj. međusobnog utjecaja obiteljskih i radnih obveza. Također se daje pregled razvoja i rezultati te istraživačke problematike i promjena naglaska na pojedine sastavnice sučelja rad-obitelj, kao što je utjecaj zaposlenosti žene na samu ženu, muža, obitelj, majčinstvo i roditeljstvo, prelijevanje utjecaja karakteristika rada na obiteljske procese i obrnuto. Na temelju pregleda istraživačkih rezultata predlažu se mjere socijalne politike koje bi mogle smanjiti intenzitet sukoba rad-obitelj. Također se predlažu mjere za suzbijanje mogućih negativnih psiholoških i društvenih posljedica gospodarstvenih promjena, povezanih s globalizacijom, tranzicijom i kontinuiranim preustrojem gospodarstva.

Economic Adjustment and Life Satisfaction of Men and Women: The Role of Social Support

“…Shumaker i Hill, 1991), moguće je da to posebno teško čine kada zapadnu u ekonomske poteškoće, jer su većinom i dalje socijalizirani tako da sebe smatraju glavnim hraniteljima obitelji. Zbog toga i gubitak posla, a s tim povezane i ekonomske poteškoće dovode do izraženijega gubitka samopoštovanja muškaraca (Obradović i Čudina-Obradović, 2000). Osim toga, s obzirom na to da su muškarci tradicionalno poticani da cijene neovisnost, moguće je da izbjegavaju okretanje drugima i traženje pomoći (Stokes i Wilson, 1984).…”

Dvostruka uloga žena u suvremenoj obitelji: stavovi studenata Sveučilišta u Zadru

“…poželjnom, činjenica da takvi poslovi nisu karijeristički i mnogim bi ženama, posebice onim visokoobrazovanim, mogli biti neprihvatljivi. Također, podatak da ova skupina ispitanika ne favorizira jaslice i vrtiće u radnim organizacijama možemo objasniti činjenicom da bi ova mjera dovela do brisanja granica obiteljskog i radnog konteksta pa se gubi ženina višestrukost uloga, što kod žene može uzrokovati stres i nezadovoljstvo (Čudina-Obradović, Obradović, 2000). Iz Tablice 4 vidimo kako ispitanici najefikasnijom mjerom smatraju veće poštivanje ravnopravnosti spolova tijekom obrazovanja (M = 3,15), dok u najmanjoj mjeri smatraju da je podjela jednog radnog vremena na dvije osobe (svaka po 4 sata) efikasna (M = 2,53).…”

Roditeljsko Ponašanje Zaposlenih Roditelja: Povezanost S Objektivnim Obilježjima Posla I Subjektivnim Doživljajem Odnosa Roditeljske I Radne Uloge

“…Unatoč razmjerno visokoj stopi nezaposlenosti, u Hrvatskoj, kao i drugim industrijaliziranim zemljama, većina roditelja maloljetne djece zaposlena je izvan svojega doma. Brz tehnološki razvoj i društvene promjene u novije su vrijeme povećali zahtjeve svake od tih uloga, a njihovo usklađivanje učinili vrlo složenim (Gottfried i sur., 2002.;Čudina-Obradović i Obradović, 2000.…”

“…Iako su u zadnjih nekoliko desetljeća provedena brojna istraživanja interakcije posao -obitelj (pregledi se mogu naći u Čudina-Obradović i Obradović, 2000Obradović, ., 2001. ), njihovi rezultati ne govore mnogo o roditeljskom funkcioniranju zaposlenih roditelja, jer u nedovoljnoj mjeri razlučuju obiteljske uloge.…”