Ključne riječi: obitelj, roditeljstvo, obrazovni programi za roditelje. UVODNO RAZMATRANJENeosporna je činjenica, roditelji su zaslužni da postoje djeca, roditelji su zaslužni da se društvo reproducira, da povijest teče. No, dalje od toga? Što znamo o njihovoj zasluzi za uspjeh djece, za sposobnost djece da se uključe u društvo na uspješan i koristan način, da budu sretna i da nastave roditeljsku ulogu te produženje ciljeva društva? A što znamo o njihovoj krivnji kada se ti ciljevi ne ispune, kad djeca izbjegavaju dužnosti, nemotivirana su, neuspješna u školi, pribjegavaju drogi i alkoholu, kradu, tuku se i ubijaju međusobno, bezosjećajna su i prema obitelji i društvu općenito, kad su depresivna, agresivna i suicidalna? Čija je krivnja? Društvo, škola i medicinski stručnja-ci spremni su tada okriviti isključivo roditelje. Roditelji okrivljuju društvo, školu i vršnjake. Ali i sebe. Neprestano se suoča-vamo s roditeljskim preispitivanjima: gdje i kada sam pogriješio, što moram raditi da ne pogriješim, kakav je dobar roditelj, što je kvalitetno roditeljstvo? A i društvo se pita kada i kako može, treba i mora pomoći roditeljima kada bi mogli dobro ispuniti svoju roditeljsku funkciju? No odgovori na ta pitanja vrlo su neizravni, jer su odnosi između roditeljskih postupaka, odnosa okoline i djetetovih razvojnih rezultata složeni, različiti u različitom opće društvenom kontekstu i u različitim razvojnim razdobljima.Pokušat ćemo u ovom tekstu potražiti odgovore na neka od ovih pitanja u golemom opusu psiholoških istraživanja roditeljstva i njegovih učinaka na dijete.Kao pojam roditeljstvo razumijevamo nekoliko skupina pojmova koje valja jasno odrediti kad se proučava i želi razlio kovati bit roditeljstva, oblici roditeljstva i utjecaji roditeljstva na djecu. Najprije razlikujemo skup pojmova koji pripadaju 45

Izvorni znanstveni rad Primljeno: 22. 8. 2011. This research was conducted on 340 full-time employed marital couples representing a proportional quota sample of inhabitants that live in Zagreb and its metropolitan area. The aim was to test the effect of stress on marital quality when mediated by three variables. Three models were created using mediator variables: Perception of negative spillover from work in the first model, Marital strain in the second model and Depression in the third model. Structural equation modeling (SEM) ML Robust was used to test the effect of work stress. Results show that work stress decreases marital quality via mediator variables in both marital partners. Although all three models fit the data, the explanatory power of the models was different. The model in which Marital strain was the mediator variable turned out to be the best in terms of explanatory power, explaining 26% of wives' and 17% of husbands' variance of the variable Marital quality. The obtained results are discussed and suggestions for further research of the topic are suggested.

U radu se raščlanjuju pojmovi i problemi odnosa rada i obitelji, tj. međusobnog utjecaja obiteljskih i radnih obveza. Također se daje pregled razvoja i rezultati te istraživačke problematike i promjena naglaska na pojedine sastavnice sučelja rad-obitelj, kao što je utjecaj zaposlenosti žene na samu ženu, muža, obitelj, majčinstvo i roditeljstvo, prelijevanje utjecaja karakteristika rada na obiteljske procese i obrnuto. Na temelju pregleda istraživačkih rezultata predlažu se mjere socijalne politike koje bi mogle smanjiti intenzitet sukoba rad-obitelj. Također se predlažu mjere za suzbijanje mogućih negativnih psiholoških i društvenih posljedica gospodarstvenih promjena, povezanih s globalizacijom, tranzicijom i kontinuiranim preustrojem gospodarstva.

A historical review of the Croatian family since the late eighteenth century shows some specificities peculiar to Croatian society. Some of these specificities helped to maintain traditional family values while some led to the family assuming a modern distribution of work roles much earlier than in most western societies. Thus the contemporary Croatian family is a mixture of old and modern values, the patriarchal values being a hindrance to progress and at the same time providing protection and support to the family. The influence and deconstruction of patriarchal family values is analyzed with a special emphasis on the major negative forces of economic crisis, unemployment, and aging in Croatian society.

Ključne riječi: međunaraštajni odnosi, međunaraštajna ambivalencija, međunaraštajna solidarnost, skrb za starije.Zbog naglih demografskih promjena i trendova koji prate urbanizaciju i modernizaciju problem brige i skrbi za stare ljude u svijetu sve je veći. Prema analizi Ujedinjenih naroda iz 1998. godine paralelno s ekonomskim i obrazovnim rastom stanovništva produžuje se ljudski vijek, smanjuje se broj djece u obitelji a povećava broj pojedinaca bez djece. Zbog toga će sve veći broj starih ljudi imati sve manje djece koja će se moći ili htjeti brinuti za njih, jer će sve veći broj njihove djece odlaziti od kuće, povećavati geografsku udaljenost između sebe i roditelja, te se zapošljavati bez obzira na spol. U zemljama u razvoju 69% starih ljudi živi u obitelji s djecom, no kako se