Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti

Abstract

Ključne riječi: obitelj, roditeljstvo, obrazovni programi za roditelje. UVODNO RAZMATRANJENeosporna je činjenica, roditelji su zaslužni da postoje djeca, roditelji su zaslužni da se društvo reproducira, da povijest teče. No, dalje od toga? Što znamo o njihovoj zasluzi za uspjeh djece, za sposobnost djece da se uključe u društvo na uspješan i koristan način, da budu sretna i da nastave roditeljsku ulogu te produženje ciljeva društva? A što znamo o njihovoj krivnji kada se ti ciljevi ne ispune, kad djeca izbjegavaju dužnosti, nemotivirana su, neuspješna u školi, pribjegavaju drogi i alkoholu, kradu, tuku se i ubijaju međusobno, bezosjećajna su i prema obitelji i društvu općenito, kad su depresivna, agresivna i suicidalna? Čija je krivnja? Društvo, škola i medicinski stručnja-ci spremni su tada okriviti isključivo roditelje. Roditelji okrivljuju društvo, školu i vršnjake. Ali i sebe. Neprestano se suoča-vamo s roditeljskim preispitivanjima: gdje i kada sam pogriješio, što moram raditi da ne pogriješim, kakav je dobar roditelj, što je kvalitetno roditeljstvo? A i društvo se pita kada i kako može, treba i mora pomoći roditeljima kada bi mogli dobro ispuniti svoju roditeljsku funkciju? No odgovori na ta pitanja vrlo su neizravni, jer su odnosi između roditeljskih postupaka, odnosa okoline i djetetovih razvojnih rezultata složeni, različiti u različitom opće društvenom kontekstu i u različitim razvojnim razdobljima.Pokušat ćemo u ovom tekstu potražiti odgovore na neka od ovih pitanja u golemom opusu psiholoških istraživanja roditeljstva i njegovih učinaka na dijete.Kao pojam roditeljstvo razumijevamo nekoliko skupina pojmova koje valja jasno odrediti kad se proučava i želi razlio kovati bit roditeljstva, oblici roditeljstva i utjecaji roditeljstva na djecu. Najprije razlikujemo skup pojmova koji pripadaju 45

The contribution of temperament and parental behaviour to the developmental outcomes of preschool children

“…According to Obradović and Čudina-Obradović (2003) the parenting experienceandthefeelingofparentingcompetencehasasignificanteffectonthechildren'scharacteristics.Authorsemphasizethatnewbornsandchildrenintheirfirst yearoflife,alongwithchangingtheparentingexperience(duetocharacteristics oftheirowntemperament),alsohaveaneffectoncreatinganemotionalclimate provokinginparents'behavioursandactionswhichcanpositivelyornegatively affect the child's overall development. Each parents' action contains at its core goalsandvaluesdefinedbydevelopmentalresultstheywishtoachieve.Howwill childrenaccepttheirparents'activitiesandactionsisdeterminedbytheimpactof goalsandvalues,andauthorsdefinethemascontext,thesurroundinginwhichthe childperceives,interpretsandacceptsdifferentparentactions.…”

Vaspitni Stil Roditelja Kao Faktor Opšteg Uspeha Učenika

“…Pod vaspitnim stilom roditelja u literaturi se podrazumeva realativno dosledan način ponašanja roditelja kojima se uspostavlja ukupan odnos sa detetom (Matejević, 2007). Vaspitni stil roditelja podrazumeva emocionalnu klimu unutar koje se odvija međudelovanje roditelj -dete (Čudina-Obradović i Obradović, 2002). Prihvaćeno je gledište da se vaspitni stilovi formiraju rano i da je reč o dvosmernom procesu, tj.…”

Bioethical Perspectives of Nursing in Women’s Health Care during the postpartal period

“…Značajan broj autora opisuje da je prilagodba roditeljstvu shvaćena kao reorganizacija unutarnjeg svijeta pojedinca, partnerskog odnosa i cjelokupnog životnog stila, razdoblje nešto povišenog stresa, odnosno razdoblje u kojem se žene suočavaju s većom količinom stresora najčešće povezanih s trudnoćom, zdravstvenim stanjem, strahom od porođaja, postpartalnim oporavkom, najranijom skrbi za dijete i sl. Ne čudi stoga što nemali broj istraživanja pokazuje da žene, ali i muškarci, doživljavaju povišeni stres tijekom tog razdoblja [17]. Potrebno je napomenuti da u velikom broju istraživanja nije verificirano postojanje povezanosti osobina ličnosti sa stupnjem zadovoljstva životom, a posljedično tome i majčinstvom, odnosno roditeljstvom, a teško se oteti dojmu da takva pozitivna povezanost postoji.…”