Osobine ličnosti kao prediktori zadovoljstva poslom

Abstract

Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrđivanje prediktivne vrednosti osobina ličnosti modela velikih pet za ukupno zadovoljstvo poslom, kao i za devet aspekata zadovoljstva poslom merenih skalom Job Satisfaction Survey. Pored osobina ličnosti, kao kategorijalni prediktori ispitivane su varijable pol i staž na univerzitetu. Uzorak ispitanika činili su nastavnici i saradnici zaposleni na Univerzitetu u Novom Sadu i Beogradu, ukupno njih 300. Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da se kao značajni prediktori ukupnog zadovoljstva poslom izdvajaju osobine prijatnost i neuroticizam, dok se kategorijalne varijable nisu pokazale kao značajni prediktori. Za predikciju zadovoljstva pojedinim aspektima posla izdvajaju se prijatnost, savesnost i neuroticizam, i to: prijatnost za aspekte napredovanje, rukovođenje, priroda posla, komunikacije i saradnici, savesnost za aspekte saradnici, beneficije i nagrađivanje i neuroticizam za aspekte rukovođenje, priroda posla, komunikacije, saradnici, beneficije i nagrađivanje. Kategorijalni prediktori nisu se izdvojili kao značajni. Aspekte zadovoljstva definisane kao plata i priroda posla ne možemo predikovati na osnovu zadatih prediktora.

The Relationship between Personality Traits and Job Satisfaction of Teachers

“…Those results correspond with the results in the literature. 4,[8][9][10] There is a possible explanation in the fact that persons with high score on a subscale of Neuroticism are disposed to experience negative emotions in all spheres of life, including a workplace. They get mad very often, get involved in disputes with others, they have violent reactions and probably have lots of conflicts on their workplace and this is the reason for developing job dissatisfaction.…”

“…Most of those research finding confirm that some of personality traits seem to be a significant predictors of job satisfaction. 3,4 Personality traits represent relatively permanent characteristics that determine a specific person to feel and act appropriate in similar situations. Nowadays, they are mostly defined according to five factorial model of personality.…”

Some important aspects of the relationship between communication satisfaction and job satisfaction

“…(2009, p. 376), veza između ovih varijabli je predmet mnogih istraživanja (npr. Furnham i sar., 2002; Hadžić i sar., 2007), a naročito onih iz područja organizacijske psihologije (Matanović, 2009 Istraživanje za potrebe utvrđivanja značajnijih aspekata odnosa između zadovoljstva komunikacijom i zadovoljstva poslom u empirijskim studijama je obavljeno pretragom članaka na temu odnosa zadovoljstvo komunikacijom -zadovoljstvo poslom, koji se nalaze u Scindex bazi, Kobson bazi ili su publikovani na Internetu. Pretraga je obavljena korišćenjem ključnih reči odnosno kombinacije izraza (zadovoljstvo komunikacijom i zadovoljstvo poslom) u naslovu, sažetku, ključnim rečima i člancima u celini.…”

Untitled

“…Judge i Hulin (1993) zadovoljstvo poslom definiraju kao psihološki odgovor pojedinca na posao koji obavlja, a koji se sastoji od kognitivne, afektivne i ponašajne komponente. Za potrebe ovog rada, zadovoljstvo poslom definirano je kao jednodimenzionalni konstrukt, odnosno globalni stav osobe prema poslu ili središnji osjećaj vezan uz posao, koji se ne dijeli na pojedinačne aspekte (Matanović, 2009). Pored zadovoljstva poslom, profesionalnu dobrobit nastavnika moguće je promatrati i kroz radnu angažiranost, koja je definirana kao pozitivno i ispunjavajuće stanje uma sastavljeno od tri komponente: energičnost, posvećenost i zanesenost poslom (Schaufeli i Bakker, 2004).…”

“…Moguće je da upravo zbog tendencije doživljavanja neugodnih emocija, nastavnici izraženijeg negativnog afekta izvještavaju o većoj razočaranosti obrazovnim sustavom, manjem zadovoljstvu poslom i manjoj radnoj angažiranosti. Dobivena prediktorska uloga pozitivnog i negativnog afekta u zadovoljstvu poslom i radnoj angažiranosti nastavnika također ide u prilog ranijim istraživanjima i teorijskim postavkama prema kojima osobine ličnosti određuju i razinu zadovoljstva poslom pojedinca (Judge i Klinger, 2007;Matanović, 2009), kao i radnu angažiranost pojedinca (Schaufeli i Bakker, 2004). Naime, osobni atributi utječu na način na koji osoba percipira vlastiti posao (Novak i sur., 2008) što se reflektira i na njihovu motivaciju i općenito stav prema radu.…”