Samopoštovanje se vrlo često spominje i u znanstvenoj i u popularnoj literaturi s područja psihologije kao pokazatelj mentalnoga zdravlja, zrele ličnosti i prilagodbe pojedinca. Međutim, u novije vrijeme sve je više kontradiktornih nalaza s područja samopoštovanja, čemu uzrok možemo tražiti u ponešto zastarjelom pristupu istraživanju samopoštovanja, odnosno ignoriranju raznih aspekata samopoštovanja, kao i raznih načina mjerenja samopoštovanja. Cilj ovog rada jest upoznati istraživače s novijim spoznajama u istraživanjima samopoštovanja, upozoriti na kompleksnost ove varijable te dati smjernice za buduća istraživanja. U radu upozoravamo na različite i često kontradiktorne nalaze s obzirom na iskorištene mjere samopoštovanja, posebno vezano uz razinu samopoštovanja. Objašnjavamo i konstrukt sigurnosti samopoštovanja koji može objasniti navedene kontradiktorne nalaze s obzirom na razinu samopoštovanja. Osim definiranja pojma sigurnosti samopoštovanja, u radu navodimo moguće operacionalizacije toga konstrukta te razjašnjavamo sličnosti i razlike sa srodnim konstruktima. Konačno, u radu su prikazani rezultati novijih istraživanja samopoštovanja i nove spoznaje s ovoga područja.Ključne