Površine i procjena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

Abstract

Potpuno točnih podataka o korištenju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nema zbog ne sređene nacionalne baze podatka, odnosno nepovezanosti nadležnih tijela u provođenju učinkovite zemljišne politike. Ne postoji jedinstvena evidencija o poljoprivrednom zemljištu i o oblicima uporabe i raspolaganja. Katastar nije usklađen s gruntovnicom, a to dvoje nije usklađeno sa stvarnim stanjem. Od 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj se koriste: Bonitiranje zemljišta, Kovačević P. i sur. 1987., Kovačević P. (1983.), Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta, NN 23/19, te Okvir za procjenu zemljišta, FAO 1976 u dorađenoj verziji Vidaček Ž., 1981. Preporučena je primjena uz doradu FAO okvira procjene zemljišta, ibidum. U cilju kvalitetne implementacije predloženo je osnivanje „Projektnog savjeta za procjenu poljoprivrednog zemljišta Hrvatske“ pri Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centru za tlo, dakako u suradnji sa znanstvenim institucijama.