No abstract

No abstract

U ovom radu o osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača i ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine tla, korišten je dio rezultata petogodišnjih istraživanja nizinskog područja Međimurske županije, Vidaček i sur. 2008. U donjem dijelu Međimurja ima najviše obradivih površina. S agroekološkog gledišta, to su površine potencijalno visokog stupnja onečišćenja agrokemikalijama. Kvartarne sedimente pokrivaju automorfna i hidromorfna tla različite teksture, strukture i propusnosti za vodu. Vodonosni horizont nizinskog područja županije se sastoji od dobro granuliranog šljunka s različitim postotkom pijeska. Od ukupno 42.893,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, nalazimo sljedeće klase osjetljivosti tla na potencijalno propuštanje onečišćivača u podzemnu vodu: tla II. klase slabe osjetljivosti 1.496,5 ha, tla III. klase umjerene osjetljivosti 6.157,6 ha i tla IV. klase jake osjetljivosti 20.311,9 hektara. Vidi kartu u prilogu na kraju teksta. Najplići otvoreni vodonosni horizont je u nizinskom području županije jako ranjiv na onečišćenje s površine tla. Godišnje izmjerene količine procijeđene vode iz lizimetara, sa ili bez onečišćivača u pet godišnjem razdoblju, variraju od 75,8-281,5 mm. Količine ispranog mineralnog dušika su najveće u natapanju nasada jabuka 13,5 do 47,7 kg N/ha. Pri uzgoju ratarskih kultura, dominantno kukuruza, te vrijednosti variraju u vrlo širokom rasponu od 7,2 kg N/ha do 30,5 kg N/ha.

No abstract

Potpuno točnih podataka o korištenju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nema zbog ne sređene nacionalne baze podatka, odnosno nepovezanosti nadležnih tijela u provođenju učinkovite zemljišne politike. Ne postoji jedinstvena evidencija o poljoprivrednom zemljištu i o oblicima uporabe i raspolaganja. Katastar nije usklađen s gruntovnicom, a to dvoje nije usklađeno sa stvarnim stanjem. Od 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj se koriste: Bonitiranje zemljišta, Kovačević P. i sur. 1987., Kovačević P. (1983.), Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta, NN 23/19, te Okvir za procjenu zemljišta, FAO 1976 u dorađenoj verziji Vidaček Ž., 1981. Preporučena je primjena uz doradu FAO okvira procjene zemljišta, ibidum. U cilju kvalitetne implementacije predloženo je osnivanje „Projektnog savjeta za procjenu poljoprivrednog zemljišta Hrvatske“ pri Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centru za tlo, dakako u suradnji sa znanstvenim institucijama.