Profesijski nazivi u hrvatskoj e-terminografiji i e-leksikografiji

Abstract

U radu se analizira zastupljenost i obrada profesijskih naziva u hrvatskim općejezičnim i terminološkim rječnicima. Posebna je pozornost posvećena terminološkoj bazi Struna i e-rječniku Mrežnik. S terminološkoga se stajališta analizira profesijsko nazivlje koje se pojavljuje u nazivlju mnogih struka. Analizira se zastupljenost i obrada takvoga nazivlja u Struni te u terminološkim rječnicima dostupnima na Hrvatskome terminološkom portalu i daje prijedlog obrade profesijskoga nazivlja na primjeru jezikoslovnoga nazivlja. Također se prikazuje kako se takvo nazivlje obrađuje u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Na taj se način ujedinjuju rezultati rada na projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku i Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te prikazuje u čemu je razlika u obradi takvoga nazivlja u općemu i terminološkome rječniku ili bazi.

Rječnik i stereotipi

“…Donosimo samo one potvrde za koje postoji i potvrda da označuju (i) mušku i/ili žensku osobu, odnosno ne donosimo potvrde za sufikse kojima se od pridjevne osnove pridjeva kojim se označuje kakva boja izvodi naziv životinje ili predmeta ako se istim sufiksom ne izvodi imenica koja označuje mušku ili 39 Često se o tome piše tako da pogrešno izjednačuju kategorije spola i gramatičkoga roda, na što upozoravaju npr. Hudeček i Mihaljević (2014, 2019a. te Pišković (2016: 347): "Naime tvrdnje da su u gramatičku strukturu jezika upisana seksistička načela i da se gramatika urotila protiv žena proizlaze iz poistovjećivanja (apstraktne) gramatičke kategorije roda i biološke činjenice spola (…) Dakle znanstveno je posve neutemeljeno tvrditi da je gramatički rod produžetak prirodnoga spola i da se imenicama koje označavaju nežive entitete pridružuje gramatički rod koji odražava obilježja određenoga spola.…”

The Croatian Web Dictionary – Mrežnik Project

“…4 In the table only the male person in given, but in the dictionary both male and female forms are entrywords. More on male/female relations in Mrežnik see in Hudeček and Mihaljević 2019d. entry-words divided into semantic groups are listed in Table 2. brava, brisač, brklja, crpka, čegrtaljka, čitač, dalekozor, odskočna daska, dubinomjer, giljotina, glazbalo, greda, gromobran, hodalica, hvataljka, karika, kišobran, klapa, klopka, kočnica, kompas, kormilo, kotač, kutomjer, ljestve, ljuljačka, megafon, mijeh, mina, mišolovka, metronom, mjenjač, nosač, nosila, njihaljka, otvarač, padobran, parangal, penjalica, pomagalo, praćka, preča, prekidač, preslica, prigušivač, pročišćivač, projektil, raspršivač, rog, roštilj, ruče, sanjke, sat, sidro, sirena, sisaljka, sito, sjedalo, slavina, stalak, (tkalački) stan, stezaljka, stupica, svjetiljka, šestar, šiljilo, škare, štit, štitnik, štrcaljka, teleskop, termofor, termometar, tijesak, tipkalo, tobogan, toplomjer, truba, tuš, udica, upaljač, upravljač, vadičep, vaga, ventil, vez, vitao, vješala, volan, vratilo, vremeplov Dictionary compilation is based on the fact that a dictionary is a highly structured document and the modeling of dictionary micro and macrostructure (dictionary grammar) is at the center of the project.…”