Rašeljka Krnić i Benjamin Perasović: Sociologija i party scena

Abstract

kurikulima suvremenih škola, autori razjašnjavaju zašto umjetnički odgoj i obrazovanje treba ostati sastavni dio odgoja i obrazovanja svakoga djeteta. Pokazali su kako su umjetnosti jedan od načina poticanja vještina za inovativno društvo, ali i podsjetili na primaran razlog umjetničkog odgoja i obrazovanja: intrinzičnu vrijednost umjetnosti i važnih navika uma koje one razvijaju. Sve one koji se bave umjetničkim odgojem i obrazovanjem knjiga će zacijelo potaknuti na suradnju i ulaganja u buduća istraživanja umjetničkog odgoja i obrazovanja.Senka Gazibara Knjiga Sociologija i party scena Rašeljke Krnić i Benjamina Perasovića donosi nam šest poglavlja i pogovor japanskoga sociologa Toshiya Uena (pod nazivom Otpornost kroz ritual), kojima autori nastanak i kasniji razvoj rave kulture u Zagrebu objašnjavaju kroz perspektivu postsupkulturne teorije. U radu se iscrpnim i detaljnim objašnja-vanjem nastanka i razvoja supkulturne teorije čitatelja vrlo brzo upoznaje s ključ-nom problematikom kojom se otvara rasprava o kritici birmingemske škole i nastanku postsupkulturnoga koncepta. Knjiga je dobar primjer za promatranje suvremenih supkultura u kontekstu postsupkulturne teorije, pogotovo s obzirom na primjer teorijskoga i empirijskoga podudaranja supkulturnih teorija i rave kulture. Podijeljena je na tri dijela, u kojima se preko teorijskog uvoda dolazi do predstavljanja rezultata istraživanja provedenog u Zagrebu, te se na kraju te dvije cjeline spajaju kako bi se objasnila veza između rave scene u Zagrebu i osnovnih teorijskih okvira supkulturne i postsupkulturne teorije. Knjiga je proizašla iz doktorske disertacije Rašeljke Krnić, pod mentorstvom Benjamina Perasovića, koja se u svojem radu poslužila intervjuima provedenima 2003. godine u organizaciji udruge Špica. Već u uvodnom dijelu autori ističu kako intencija knjige nije generalizacija ili objašnjavanje, kao ni pregled scene, nego želja da se na primjeru party scene objasni teorijski odnos prema supkulturama. Prvo poglavlje, nazvano Pojam subkulture: od Chicaga do Birminghama, predstavlja historijski presjek supkulturne teorije od začetka koncepta na početku dvadesetoga stoljeća kroz radove autora čika-ške škole do potpunog usmjeravanja paž-nje na istraživanja mladih kroz radove birmingemske škole sedamdesetih i osamdesetih godina. Autori pojmove supkulture i kontrakulture objašnjavaju iz teorijske perspektive simboličkog interakcionizma te Beckerova shvaćanja devijantnoga ponašanja. Osim predstavljanja perspektive birmingemske škole, Krnić i Perasović bave se i kritikom škole koja se među ostalim odnosi na jednodimenzionalno i homogeno prikazivanje (i shvaćanje) supkulture, kao i nedovoljno bavljenje pitanjem važ-nosti lokalnoga konteksta.Usporedno s razvojem kritike poči-nje se razvijati postsupkulturna teorija, o kojoj kroz drugo poglavlje, pod nazivom Postsubkulturne teorije i novi pojmovi, dobivamo opširan prilog razumijevanju koncepta. Njime autori objašnjavaju karakteristike fragmentacije, diferencijacije, heterogenosti i raznovrsnosti što se očituju u teo...

Socio-pedagogical Characteristics of Students Who Need Additional Help in Learning and Behaviour Modification: Elements of School-based Preventive Program / Socijalnopedagoška obilježja učenika kojima treba dodatna pomoć u učenju i korekciji ponašanja

“…Javljaju se problemi vezani uz svladavanje gradiva i/ili problemi u ponašanju na razini internaliziranih (depresivnost, psihosomatski problemi) (Mandić, Baraban i Boranić, 2003) ili eksternaliziranih (agresivnost, suprotstavljanje autoritetima) problema (Macuka, 2016). Važno ih je detektirati i na njih pravovremeno reagirati kako ih učenici ne bi prenosili u sljedeći stupanj školovanja gdje ih čekaju novi izazovi i novi stresori koji mogu probleme pogoršati i uzrokovati napuštanje školovanja, razvoj delinkventnoga ponašanja ili probleme mentalnoga zdravlja (Ferić, Milas i Rihtar, 2010). Materijalni status obitelji učenika može i ne mora imati uzročno-posljedične veze s činjenicom da će učeniku biti potrebna dodatna pomoć u učenju ili korekciji ponašanja.…”

“…Problems arise with regard to overcoming the subject matter and/or behavioural problems, which can be internalized (depression, psychosomatic problems) (Mandić, Baravan & Boranić, 2003) or externalized (aggression, authority confrontation) (Macuka, 2016). It is important to identify and address those problems on time so that students do not transfer them into the next educational period, where bigger challenges and new stressors emerge, which could worsen them and cause dropouts, delinquent behaviour, or mental problems (Ferić, Milas & Rihtar, 2010). A student's family financial situation does not necessarily have to be in relation to that student's need for additional help in learning or behaviour modification.…”