kurikulima suvremenih škola, autori razjašnjavaju zašto umjetnički odgoj i obrazovanje treba ostati sastavni dio odgoja i obrazovanja svakoga djeteta. Pokazali su kako su umjetnosti jedan od načina poticanja vještina za inovativno društvo, ali i podsjetili na primaran razlog umjetničkog odgoja i obrazovanja: intrinzičnu vrijednost umjetnosti i važnih navika uma koje one razvijaju. Sve one koji se bave umjetničkim odgojem i obrazovanjem knjiga će zacijelo potaknuti na suradnju i ulaganja u buduća istraživanja umjetničkog odgoja i obrazovanja.Senka Gazibara Knjiga Sociologija i party scena Rašeljke Krnić i Benjamina Perasovića donosi nam šest poglavlja i pogovor japanskoga sociologa Toshiya Uena (pod nazivom Otpornost kroz ritual), kojima autori nastanak i kasniji razvoj rave kulture u Zagrebu objašnjavaju kroz perspektivu postsupkulturne teorije. U radu se iscrpnim i detaljnim objašnja-vanjem nastanka i razvoja supkulturne teorije čitatelja vrlo brzo upoznaje s ključ-nom problematikom kojom se otvara rasprava o kritici birmingemske škole i nastanku postsupkulturnoga koncepta. Knjiga je dobar primjer za promatranje suvremenih supkultura u kontekstu postsupkulturne teorije, pogotovo s obzirom na primjer teorijskoga i empirijskoga podudaranja supkulturnih teorija i rave kulture. Podijeljena je na tri dijela, u kojima se preko teorijskog uvoda dolazi do predstavljanja rezultata istraživanja provedenog u Zagrebu, te se na kraju te dvije cjeline spajaju kako bi se objasnila veza između rave scene u Zagrebu i osnovnih teorijskih okvira supkulturne i postsupkulturne teorije. Knjiga je proizašla iz doktorske disertacije Rašeljke Krnić, pod mentorstvom Benjamina Perasovića, koja se u svojem radu poslužila intervjuima provedenima 2003. godine u organizaciji udruge Špica. Već u uvodnom dijelu autori ističu kako intencija knjige nije generalizacija ili objašnjavanje, kao ni pregled scene, nego želja da se na primjeru party scene objasni teorijski odnos prema supkulturama. Prvo poglavlje, nazvano Pojam subkulture: od Chicaga do Birminghama, predstavlja historijski presjek supkulturne teorije od začetka koncepta na početku dvadesetoga stoljeća kroz radove autora čika-ške škole do potpunog usmjeravanja paž-nje na istraživanja mladih kroz radove birmingemske škole sedamdesetih i osamdesetih godina. Autori pojmove supkulture i kontrakulture objašnjavaju iz teorijske perspektive simboličkog interakcionizma te Beckerova shvaćanja devijantnoga ponašanja. Osim predstavljanja perspektive birmingemske škole, Krnić i Perasović bave se i kritikom škole koja se među ostalim odnosi na jednodimenzionalno i homogeno prikazivanje (i shvaćanje) supkulture, kao i nedovoljno bavljenje pitanjem važ-nosti lokalnoga konteksta.Usporedno s razvojem kritike poči-nje se razvijati postsupkulturna teorija, o kojoj kroz drugo poglavlje, pod nazivom Postsubkulturne teorije i novi pojmovi, dobivamo opširan prilog razumijevanju koncepta. Njime autori objašnjavaju karakteristike fragmentacije, diferencijacije, heterogenosti i raznovrsnosti što se očituju u teo...

A number of recent international studies have reported the growing electoral success of populist parties among younger age groups. In this study, authors analysed the "breeding ground" for populism among the youth in Zagreb using the results of the Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE) project in Croatia. A mixed methods approach was employed with thematic analysis of 61 semi-structured interviews and regression analysis on a survey sample data of 1,216 young people aged 16-25. Qualitative analysis indicated analogies to Cas Mudde's three core concepts of populism (the "good people", the "bad elite" and the "general will") among interviewees' opinions. In addition, common ideological features of populism (nationalism and radical egalitarianism) were to a degree present among the interviewees' attitudes. In the quantitative part of this paper, the authors narrowed the analysis of populism to the radical right variant of populism, and -given the lack of prominent populist actors in Croatia -to support of ideas rather than political parties. The attitude towards a political system with a strong leader not constrained by parliament was chosen as the outcome since it holds significant populist potential in contemporary democracies. Analyses showed the connection of the anti-elite, anti-systemic attitudes -as well as authoritarianism and a few right-wing political attitudeswith the strong leader preference. Both qualitative and quantitative results of this study indicated that the "breeding ground" for populism exists among the youth in Zagreb. Additional research is required to further examine that complex and previously unexplored topic.

No abstract

No abstract