Socijalna psihologije jedna je od fundamentalnih grana psihologije koja se bavi čovjekom u socijalnom okruženju, ali su njezine spoznaje sastavni dio primijenjenih psihologijskih grana, a obilato se koriste u drugim strukama, poput sociologije, socijalnog rada, odgojnih znanosti, prava, ekonomije, organizacijskog razvoja, upravljanja ljudskim resursima itd. Budući da se život svake osobe, od rođenja do smrti, uvijek odvija u nekom socijalnom kontekstu, razumljivo da su zakonitosti njenog razvoja, privatnog i javnog ponašanja, djelovanja u radnom okruženju ili odnosima s pripadnicima vlastite ili tuđe grupe, dakle onime čime se bavi socijalna psihologija, ugrađene u sve primijenjene grane psihologije. Stoga se socijalna psihologija bavi čovjekovim psihičkim životom i ponašanjem uvijek u odnosu na druge pojedince, grupe ili sustave, a njezine se spoznaje koriste u razvojnoj, zdravstvenoj, edukacijskoj psihologiji, psihologiji rada i drugim primijenjenim granama. Da bi socijalna psihologija mogla doći do spoznaja koja imaju ekološku valjanost i primjenjivost, istraživanja se, osim u laboratoriju, provode u realnim okruženjima kojima se prvenstveno bave pojedine primijenjene grane psihologije. O uključenosti spoznaja i teorija socijalne psihologije u primijenjenim psihologijama svjedoče i prilozi o povijesti razvojne psihologije u ovoj knjizi (Lacković-Grgin), psihologije rada (Šverko), političke psihologije (Šiber) i edukacijske psihologije (više autora). Iz njih je razvidno da su procesi i pitanja kojima se istraživački bavi socijalna psihologija relevantni u tim primijenjenim granama.U definicijama socijalne psihologije poznatih autora nalazimo različite naglaske, ali istu suštinu. Za povijest hrvatske psihologije značajna je Zvonarevićeva definicija (1976):Predmet socijalne psihologije može se, možda, najlakše utvrditi ako socijalnu psihologiju shvatimo kao granu psihologije koja proučava psihološke aspekte socijalnih pojava i socijalne aspekte psiholoških pojava. … Pod "socijalnim" razumijemo ljudsko društvo, a pod "psihološkim" sve individualno-psihološke pojave (psihološki život čovjeka-pojedinca) i sve fenomene kolektivne psihologije (str. 6). D. Ajduković, Socijalna psihologija u Hrvatskoj 2 Radmila Prišlin, socijalna psihologinja svjetskog glasa, diplomirala i doktorirala, te bila zaposlena na Odsjeku za psihologiju od 1977. do 1992, na Katedri za socijalnu psihologiju, danas prorektorica na San Diego State University, bila je urednica European Journal of Social Psychology. diplomirao socijalni rad (1956), radio je u Centru za psihohigijenu, a diplomirao je psihologiju 1962, na zagrebačkom Odsjeku za psihologiju zaposlio se 1964. Prema njegovim riječima, činjenica da je jedini od asistenata imao iskustvo rada u praksi vjerojatno je pridonijelo da bude raspoređen na Katedru za socijalnu psihologiju. U intervjuu se živopisno prisjeća tog iskustva: Kljaić: U početku sam imao puno, puno posla. Uglavnom sam radio nastavu. Cijelu, sve. I predavanja. DČB: A što je Zvonarević radio? Kljaić: Putovao po svijetu i pis...