Slučaj Marije Šarapove (u svezi hrvatskog pravnog okvira odštetne odgovornosti)

Abstract

Dr.sc. Blanka Kačer, docentica Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu o SLUčAJU MARIJE ŠARAPoVE (u svezi hrvatskog pravnog okvira odštetne odgovornosti) UDK: 347 Primljeno: 20. 01. 2018. Pregledni rad U tekstu se pokušava pronaći prav(n)o rješenje jednog načelnog problema, ali uz analizu na konkretnom primjeru. U sučeljavanju dva neupitna, ali međusobno dijelom isključiva prava -s jedne strane pravo svih izraziti mišljenje nejavno i/ili javno (a to mišljenje ne mora ni u kojem slučaju biti pozitivno), s druge strane pravo svake osobe biti slobodna od bilo kakvih uvreda, kako javnih tako i nejavnih, što uključuje i iznošenje vlastitog stava koji vrijeđa drugoga potrebno je utvrditi granicu protupravnosti, o čemu ovisi koje pravo ima prednost. U konkretnom događanju je niz poznatih tenisačica javno protestirao (i tako radio pritisak na organizatore turnira) protiv davanja pozivnica za turnire igračici koja je upravo "odslužila" svoju kaznu u trajanju od 15 mjeseci nenastupanja na turnirima, koja kazna je posljedica toga što je zatečena u kontroli nje kao sportašice i je li ona ili nije uzimala neki od preparata s liste zabranjenih. Nakon temeljite analize zaključeno je da je umjereno iskazivanje vlastitog mišljenja samo korištenje vlastitog prava na izražavanje svojeg mišljenja kojim se ne vrijeđa tuđa čast, niti ugrožava i oštećuje tuđe pravo osobnosti. Međutim, ako se pri tome pretjeruje onda je prijeđena granica -crta koja dijeli protupravna ponašanja od onih sukladnih pravu. U ovom drugom slučaju, ako su ispunjeni i ostali zakonski uvjeti, postoji građanskopravna odštetna odgovornost. U prvom slučaju, zato što je potrebno kumulativno ispunjenje svih uvjeta, ne postoji građanskopravna odštetna odgovornost.

Odštetna odgovornost u sportu (hrvatsko pozitivno pravo)

“…Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). 31 Kao što sama zakonska odredba kaže, obična šteta predstavlja umanjenje nečije postojeće imovine. Do umanjenja postojeće oštećenikove imovine može doći uništenjem ili oštećenjem stvari koje ulaze u njegovu imovinsku masu i gubitkom nekog njegova imovinskog prava.…”