Socijalna Distanca Većinske Populacije Prema Osobama Sa Intelektualnim Poteškoćama

Abstract

Uvod Socijalna distanca često se koristi kao pokazatelj diskriminacije i odnosi se na sklonost ljudi da izbjegavaju kontakte sa stigmatiziranom populacijom, uključujući osobe sa intelektualnim poteškoćama. Cilj Istražiti razinu socijalne distance opće populacije prema pojedincima sa intelektualnim poteškoćama i istražiti značajne korelate. Metod Ova studija presjeka je provedena u ambulantama porodične medicine JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U istraživanju je učestvovalo 240 ispitanika. Kao instrument istraživanja korišten je upitnik o općim socio-demografskim karakteristikama ispitanika i skala socijalne distance (modificirana Bogardus-ova skala). Rezultati Vrijednost medijane skale socijalne distance je iznosila 17 (minimum, 6; maximum, 30). Najintimniji društveni odnosi (brak) nalaze se na vrhu ljestvice. Muškarci su zauzele stavove koji su odražavali veću socijalnu distancu od žena (p = 0,016). Stariji sudionici iskazali su veću socijalnu distancu od mlađih, ali ne statistički značajno (p = 0,323). Zaključak Danas kada se velika pažnja poklanja uključivanju u zajednicu svih osobe sa intelektualnim poteškoćama, stigmatizirajući stavovi većinske populacije bi mogli predstavljati barijeru za efikasno provođenje socijalne inkluzije.