Sociological review of the deviant behavior of juveniles in Blato on the island of Korcula

Abstract

Svrha istraživanja bila je utvrditi u kojoj je mjeri devijantno ponašanje prisutno među maloljetnicima, koji su najčešći uzroci devijantnog ponašanja među maloljetnicima, i na koji se način ono manifestira među maloljetnicima. Metode: Uzorak istraživanja činio je namjerno odabrani uzorak od 94 ispitanika, 44 ženskog spola i 50 ispitanika muškog spola. Istraživanje je provedeno u Blatu na otoku Korčuli, u dobnim skupinama od 14 do 18 godina. Podaci su prikupljeni posebno sastavljenim anketnim upitnikom. Rezultati: Utvrđeno je da je devijantno ponašanje prisutno među maloljetnicima. S obzirom na brojno ograničen i relativno malen broj ispitanika u istraživanom uzorku, evidentirana su određena ponašanja koja zahtijevaju iznimnu pozornost i pravilnu reakciju iobitelji i nastavnika, okoline, ali i stručnih osoba. Također, evidentirana su i ponašanja očekivana kod maloljetnika, poput čestog izostajanja s nastave i sl. Rasprava i zaključci: Dobiveni rezultati prikupljeni na populaciji otočnih učenika vrlo su korisni u prepoznavanju, prevenciji, ali i pomoći maloljetnicima u problemima s kojima se susreću. Stoga bi bilo poželjno da se slična istraživanja komparativno provode i u većim gradovima, gdje je situacija ipak nešto drukčija u odnosu na otočnu sredinu, na većem i reprezentativnijem uzorku ispitanika. Ključne riječi: delinkvencija • maloljetnici • otok • preventiva Kratki naslov: Sociološki osvrt i devijantno ponašanje maloljetnika

Zdravstvena njega i njezin utjecaj na kulturu sigurnosti

“…Safety culture has the following characteristics: recognition of high-risk activities, the presence of a no-blame culture in which individuals can speak openly about mistakes they have made or almost made without vodstva na odjelu, upravljanju organizacijom te strategijama za rješavanje pojave neželjenih događaja i izvješćivanja o njima [9]. Kultura sigurnosti ima sljedeće karakteristike: prepoznavanje visokorizičnih aktivnosti, postojanje kulture bez okrivljavanja u kojoj pojedinci otvoreno mogu iznositi učinjene ili zamalo učinjene pogreške bez straha od kazne, interdisciplinarnost u traženju rješenja za probleme sigurnosti pacijenta te osnivanje povjerenstva koje će analizirati probleme sigurnosti [14]. Procjena kulture sigurnosti ima višestruku primjenu: podizanje svijesti osoblja o sigurnosti pacijenata; ocjenjivanje sadašnjeg stanja kulture sigurnosti; utvrđivanje jakih točaka sigurnosne kulture i područja za poboljšanje, uvođenje intervencija za poboljšanje sigurnosti pacijenata te analiza i usporedba kulture sigurnosti unutar i između zdravstvenih organizacija [8].…”

“…Manjak kvalitetne zdravstvene njege definiran je kao kašnjenje ili nedostatak odgovora na stanje pacijenta te probleme u komunikaciji prilikom primopredaje bolesnika ili smjene [10]. Cilj istraživanja bio je sustavnim pregledom literature istražiti kulturu sigurnosti iz perspektive medicinskih sestara / teh-fear of punishment, interdisciplinarity in searching for solutions to patient safety problems, and the establishment of a committee that will analyse safety problems [14]. An assessment of patient safety culture can be used to: raise staff awareness of patient safety; assess the current status of safety culture; identify strengths and areas for patient safety culture improvement, introduce interventions to improve patient safety and analyse and compare safety culture within and between healthcare organisations [8].…”