Profesionalni stres je pojava kojoj su nerijetko izloženi stručnjaci pomagačkih profesija, u koje se ubrajaju i socijalni radnici. Neusklađenost između zahtjeva vezanih uz posao i okoline, odnosno nemogućnosti da se tim zahtjevima udovolji dovode do profesionalnog stresa. Jedan od njegovih krajnjih negativnih ishoda je sagorijevanje na poslu, koje se najšire može shvatiti kao proces koji dovodi do potpune profesionalne iscrpljenosti i u konačnici može rezultirati apatijom. Cilj ovog rada je dati uvid u istraživanja o izvorima stresa i sagorijevanju na poslu kod socijalnih radnika, s posebnim osvrtom na nalaze relativno rijetkih domaćih istraživanja, te pokušati objediniti najčešće nalaze o izvorima stresa i sagorijevanju na poslu kod socijalnih radnika. Ključne riječi: profesionalni stres, izvori stresa, sagorijevanje na poslu, socijalni rad.1 Doc.dr.sc. Olja Družić Ljubotina, socijalna radnica, e-mail: olja_druzic@ya-hoo
UVODDanas područje socijalnog rada ne obuhvaća samo područje socijalne skrbi i rješavanje socijalnih problema, već ono u širem smislu podrazumijeva socijalne intervencije koje zahtijeva socijalna politika i socijalni razvoj. Zbog navedenog, socijalni radnici imaju vrlo važnu ulogu u prevenciji i rješavanju pojedinačnih i grupnih socijalnih problema. Od stjecanja neovisnosti u Republici Hrvatskoj potreba za socijalnim radom osjetno je povećana, i to iz dva osnovna razloga. S jedne strane, zbog ratnih stradanja većina ljudi dospjela je u tešku životnu situaciju u kojoj im je bila potrebna pomoć. S druge strane, prelazak iz socijalističkog sustava na tržišno gospodarstvo i pluralističko društvo uzrokovalo je pojačanu socijalnu diferencijaciju, pa su se s tim u vezi pojavili mnogi socijalni problemi koje je trebalo sustavno i stručno rješavati (Puljiz, 1997.).U tom prijelaznom razdoblju velik dio aktivnosti preuzeli su socijalni radnici, prije svega u centrima za socijalnu skrb, koji su uz svoje redovne i složene poslove (nezaposlenost, siromaštvo, narušeni odnosi u obitelji, razvodi brakova, bolest, invaliditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, psihičke teškoće, poremećaji ponaša-nja mladih i dr.), dobivali i dodatne zahtjevne obveze kao što su: rad s prognanicima i izbjeglicama, poslovi tijekom tranzicije, kompletni postupci prilikom razvoda braka, osmišljavanje nedostatnih smještajnih kapaciteta, prebačaj nekih prava i oblika iz drugih sustava i dr.Iz opisa poslova socijalnog radnika, vidljivo je da naglašena socijalna i humana dimenzija pristupanja svakom slučaju u socijalnoj skrbi nalaže visoko specijalizirane intervencije u najintimnija i najsloženija područja života pojedinaca i obitelji, a što se može negativno odraziti u osobnom i profesionalnom funkcioniranju socijalnih radnika (Kahn, 1993.;Zapf, 2002.). Centri za socijalnu skrb, u kojima je zaposlen najveći dio socijalnih radnika, danas izvršavaju oko 140 različitih poslova koji su u njihovoj nadležnosti i slove kao jedan od složenijih sustava u državi. Iako s manjkom zaposlenih, bez dovoljno potrebnih edukacija i stručnih usavršava...