Utjecaj Ratnih I Poratnih Migracija Na Demografsku Sliku Grada Knina (1991.-2011.)

Abstract

U radu se analiziraju promjene u ukupnom kretanju broja stanovnika u naseljima Grada Knina u dva posljednja međupopisna razdoblja (1991.-2001., 2001.-2011.) te promjene u narodnosnoj strukturi stanovništva. Kako je rat prouzročio prisilne migracije koje su odredile demografske procese na tom području, posebna pažnja pridaje se proučavanju migracijskih obilježja stanovništva. Rezultati analize pokazuje da su se najveće promjene u demografskoj slici toga područja dogodile u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. Obje komponente, koje su bile negativne, dovele su do znatnog pada broja stanovnika te do izrazitog smanjivanja autohtonog stanovništva. Posljedica toga jest promjena narodnosne strukture; predratno srpsko stanovništvo smanjeno je za više od tri četvrtine, a doseljavanje stanovništva iz ostalih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine dovelo je do dominacije Hrvata. Unatoč pozitivnom migracijskom saldu u posljednjem međupopisnom razdoblju, u većini naselja, koje obuhvaća ovo istraživanje, nepovoljni demografski procesi, okarakterizirani negativnim prirodnim prirastom te demografskim starenjem stanovništva, ukazuju na nastavak depopulacije koja će u nekim naseljima dovesti do demografskog izumiranja.

Impact of the War in Croatia (1991-1995) on the Differentiation of Age Structure between Serbs and Croats: A Case Study of the Banija Region

“…Multiple demographic consequences of the war in Croatia (depopulation, war victims, indirect demographic losses, ethnic homogenization in favor of Croats, parallel processes of emigration and immigration, spatial polarization of the population, aging) have been the subject of many studies (Akrap, Gelo, and Grizelj 1999;Gelo 1999;Mišetić 2002;Babić 2003;Lajić 2004;Wertheimer-Baletić 2004;Ilić 2006;Pažanin 2006;Berber, Grbić, and Pavkov 2008;Lajić and Bara 2010;Turk, Simunic, and Jovanic 2015;Mrđen and Jurić 2018). These articles mainly dealt with general demographic analyzes or analyzes of certain structures at the level of the country, geographical regions, counties (županije), and lower administrative units.…”

“…There are no census statistics of age structure by ethnicity at national or lower administrative levels for 2001. According to the media reports and information from the literature which have studied the sustainability of returns, the Serbs in returnee areas are mostly old population (Matas 2004;Koska 2008;Mesić and Bagić 2007, 2010, 2011Braičić and Lončar 2011;Mrđen and Jurić 2018). Exact data are not available, but they were obtained on the basis of a random samplebased on those surveyed during the researches of returnee population all over Croatia.…”