This article offers the analysis of the evolution of extramarital births in Croatia and some European countries from 1950 to 1994. In order to explain the change and the level of extramarital births in Croatia, the author puts in correlation nuptiality, fertility and woman's marriageable age. The change of extramarital births per communes and counties in Croatia is also analysed, the existing differences between Croatian and non-Croatian population being emphasized.

This article analyzes interethnic marriage in Croatia in terms of nationality throughout a forty-five year period on the basis of vital statistics with special consideration of the Czech minority. The usual method of endogamy/exogamy percentage and the odds ratio method were applied. The results show that the percentage of endogamous marriages in Croatia has significantly risen after 1991. Different ethnic groups display various attitudes towards endogamy, ranging from 15 to over 90 percent. Along with Italians, Hungarians and Slovaks, Czechs are less endogamous than other national minorities. Gender differences, contrary to the conclusions in the literature, show that Czech men enter into marriage outside their group less often than Czech women. The change of political climate in Croatia during the 1990s resulted not only in the increase of endogamy, but also affected the structure of mixed marriages among Czechs.

U radu se analiziraju promjene u ukupnom kretanju broja stanovnika u naseljima Grada Knina u dva posljednja međupopisna razdoblja (1991.-2001., 2001.-2011.) te promjene u narodnosnoj strukturi stanovništva. Kako je rat prouzročio prisilne migracije koje su odredile demografske procese na tom području, posebna pažnja pridaje se proučavanju migracijskih obilježja stanovništva. Rezultati analize pokazuje da su se najveće promjene u demografskoj slici toga područja dogodile u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. Obje komponente, koje su bile negativne, dovele su do znatnog pada broja stanovnika te do izrazitog smanjivanja autohtonog stanovništva. Posljedica toga jest promjena narodnosne strukture; predratno srpsko stanovništvo smanjeno je za više od tri četvrtine, a doseljavanje stanovništva iz ostalih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine dovelo je do dominacije Hrvata. Unatoč pozitivnom migracijskom saldu u posljednjem međupopisnom razdoblju, u većini naselja, koje obuhvaća ovo istraživanje, nepovoljni demografski procesi, okarakterizirani negativnim prirodnim prirastom te demografskim starenjem stanovništva, ukazuju na nastavak depopulacije koja će u nekim naseljima dovesti do demografskog izumiranja.

U radu se analiziraju promjene u ukupnom kretanju broja stanovnika u naseljima Grada Knina u posljednja dva međupopisna razdoblja (1991. -2001., 2001. -2011.) te promjene u narodnosnoj strukturi stanovništva. Budući da je rat prouzročio prisilne migracije koje su odredile demografske procese na tom području, posebna pažnja pridaje se proučavanju migracijskih obilježja stanovništva. Rezultati analize pokazuju da su se najveće promjene u demografskoj slici toga područja dogodile u međupopisnom razdoblju 1991. -2001. Obje komponente (prirodno i mehaničko kretanje) koje su bile negativne dovele su do znatnog pada broja stanovnika te do izrazitog smanjivanja autohtonog stanovništva. Posljedica toga je promjena narodnosne strukture. Predratno srpsko stanovništvo smanjeno je za više od tri četvrtine, a doseljavanje stanovništva iz ostalih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine dovelo je do prevage Hrvata. Unatoč pozitivnom migracijskom saldu u posljednjem međupopisnom razdoblju, u većini naselja, koje obuhvaća ovo istraživanje, nepovoljni demografski procesi, okarakterizirani negativnom prirodnom promjenom te demografskim starenjem stanovništva, upućuju na nastavak depopulacije koja će u nekim naseljima dovesti do demografskog izumiranja. Ključne riječi: migracija, autohtono stanovništvo, narodnosni sastav, naselja, Grad KninThe purpose of this paper is to analyze changes in the total population change in the settlements of the Town of Knin in the last two intercensal periods (1991)(1992)(1993)(1994)(1995)(1996)(1997)(1998)(1999)(2000)(2001)(2001)(2002)(2003)(2004)(2005)(2006)(2007)(2008)(2009)(2010)(2011), as well as the changes in the ethnic composition. As the war caused forced migrations which largely determined demographic processes in this region, a special attention in this research was given to the migration features of the population. The results of this research indicate that the greatest changes occurred in the 1991-2001 intercensal period. Both components of growth (natural increase and migration) were negative and caused a significant decrease of the indigenous population. This transformed the ethnic structure of the region; pre-war Serb population decreased by more than three quarters, while the influx of people from other parts of Croatia and Bosnia and Herzegovina resulted in the predominance of the Croat population. Although the region experienced a positive net migration in the last intercensal period, unfavourable demographic processes characterized by negative natural population change and demographic ageing occurred in most settlements included in 87 UVODKraj 20. i početak 21. stoljeća u Hrvatskoj i u državama u regiji obilježen je dramatičnim političkim i društveno-ekonomskim promjenama koje su se odrazile na populacijska kretanja. U prvom redu, zbog ratnih zbivanja došlo je do velikih unutarnjih i vanjskih migracija. Broj raseljenih osoba na teritoriju bivše Jugoslavije dosegnuo je potkraj 1993. godine maksimum od 2,5 milijuna osoba (Hovy, 2011.). U Hrvatskoj je u ratnom i razdoblju 1991....

This paper analyses demographic ageing of the population in the County of Šibenik-Knin by using basic demographic indicators based on data collected from population censuses from 1971 to 2011. It analyses spatial differentiation of the ageing process at the level of the County, micro-regions, towns/municipalities and settlements. The research also provides a comparison of population ageing in different counties of the Republic of Croatia, from which it is evident that the County of Šibenik-Knin, as well as the Country of Lika-Senj, has the oldest population in Croatia. Ageing in the County of Šibenik-Knin, which was triggered by extreme rural exodus that was most intensive from the end of 1960s to the early 1970s, as well as by continuous declining fertility rates and by inherited age composition, was recorded at all territorial levels of the County. Although the ageing process started in littoral area (Primorje), hinterland (Zagora) experienced a faster and more intensive ageing. Based on numerous indicators of demographic ageing and its intensity, and compared with the point value indicators of ageing, it is evident that the population of the County of Šibenik-Knin is characterized by advanced old age. However, more than half of the observed settlements are characterized by very advanced or extremely advanced old age.