A prospective observational study comparing shear wave elastography (SWE) of trapezius muscle with Neck Disability Index (NDI) in a prediction model of health status six months after a whiplash injury. Both SWE values, measured by two radiologists, and NDI scores were obtained at baseline and after physical therapy (PT) (6-month period). Those values were compared with a 3-point Likert scale (no, partial or full recovery). Twenty-two subjects completed the study. A decrease in trapezius stiffness was detected by both radiologists, statistically significant for one (Δ10.1 kPa; p = 0.04) but not for the second radiologist (Δ8.63 kPa; p = 0.07). The measurements showed excellent intra-observer (ICC 0.75–0.94) and inter-observer (ICC 0.78–0.88) reliability. After six months, fully recovered patients showed lower NDI scores than partially recovered patients (Δ22.98; p < 0.001). SWE values did not differ with the recovery status (55.6 ± 9.7 vs. 57 ± 15.8, Δ1.45; p = 0.82). The single most accurate variable in classifying health status six months after whiplash injury was the relative change of NDI, and it showed the highest accuracy (73.9%) and low Akaike information criterion (AIC = 39.2). Overall, the most accurate classification was obtained when combining NDI and SWE after physical therapy with an accuracy of 77.3% and a decrease in AIC (32.8).

Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.