The paper examines the programming and organisational responses of FM radio to a dual crisis situation in the Republic of Croatia. At the very beginning of the national COVID-19 lockdown, on 22 March 2020, the capital city of Zagreb was struck by the strongest earthquake in the last 140 years. With the purpose of ‘recording’ the situation at the time when the disaster was actually occurring, the research aims to question how the radio stations in the area acted under such unprecedented crisis circumstances. Methodologically, it is a qualitative and descriptive research based on the analysis of questionnaire answers. Open-ended questions are grouped into three main topics: organization and programme changes, sources of information and the role of digital platforms. The results reveal that radio stations tended to retain their formatted programme content regardless of the dual crisis. This finding indicates the necessity to re-examine the overall role of FM radio in a modern democratic society.

Svrha ovog empirijskog rada je pokrenuti znanstvenu raspravu o studentskom radiju u Hrvatskoj, a središnji cilj utvrditi je li, na primjeru studije slučaja studentske radijske emisije Malo kulture, malo turizma, radijska redakcija adekvatna metoda učenja radijskog novinarstva u okviru izvannastavne aktivnosti za studente koji se ne obrazuju za novinare. Pri tome su korištene metodološka triangulacija, triangulacija podataka te teorijska i interdisciplinarna triangulacija. Pošlo se od teorijskog stajališta da je primarna misija studentskog radija obrazovna gdje je on definiran kao medij zajednice, a studentske su aktivnosti analizirane u okviru interpretativno-konstruktivističke pedagoške paradigme i medijskog obrazovanja. Podaci su prikupljeni različitim kvalitativnim znanstvenim metodama (sudioničko promatranje, intervjuiranje i analiziranje) iz različitih primarnih i sekundarnih izvora (mentori, studenti, medijski sadržaj i sadržaj znanstvenih radova). Utvrđeno je da kultura studentskog radija u Hrvatskoj nije bogata te da, i za studente drugih profila, rad u radijskoj redakciji može rezultirati višestrukim obrazovnim ishodima, stjecanjem radijskih, medijskih i cjeloživotnih kompetencija te kvalitetnim medijskim sadržajima važnim za akademsku i lokalnu zajednicu zbog čega je važno nastaviti istraživati i unapređivati studentski radio u Hrvatskoj.

Radio is a traditionally popular medium that still has its continuous and stable listenership. The digital age has endowed it with new technical and technological possibilities and multimedia, including a big breakthrough of digital audio broadcasting (DAB+). The Republic of Croatia is one of the leading European road trip destinations. Most of the tourists reach Croatia by car, which allows them to use their own vehicles for excursions during their holidays. Almost half of the population of the European Union is still in the habit of listening to the radio while driving. Therefore, radio stations, particularly those based in Adriatic Croatia, should not be left out from the endeavours to achieve the best possible results in the sector of tourism. The paper presents the findings of a qualitative survey that was conducted during January and February 2021 at radio stations whose headquarters are in this area (N=49). The aim of the research was to determine the current engagement of radio in the production of content intended for domestic and foreign tourists, the modalities and dynamics of cooperation with tourism entities in the field of broadcasting and the potential use of radio in the post-Covid tourist season. Twenty-eight radio editors (56%) responded to the survey. All of them consider radio to be a good medium for tourist promotion, yet the findings indicate a lack of offer of news and promotional tourist content. The most common reasons are unfavourable financial and personnel circumstances. With the synergy between tourist entities and radio stations, radio could prove to be a reliable business partner.

Hrvatska radiodifuzija ima gotovo stogodišnju tradiciju koja, osim programa javnoga radijskog servisa (Hrvatskog radija), počiva na nakladnicima odnosno koncesionarima za radijsko emitiranje raznih područja čujnosti, većinom komercijalnoga programskog usmjerenja. Radijski medij dosad je bio poznat po svojoj programskoj fleksibilnosti i brzoj prilagodbi iznenadnim i kriznim situacijama te vodećoj ulozi u informiranju svojih sredina tijekom njihova trajanja. Hrvatsku je tijekom ožujka i travnja 2020. godine zahvatila epimedija COVID-19 koja je rezultirala nizom strogih izolacijskih mjera i priprijećenim kaznama za njihovo kršenje. Gotovo u isto vrijeme, Zagreb je 22. ožujka 2020. pogodio i snažan potres magnitude 5,5 po Richteru, a tijekom idućih tjedana i deseci slabijih. Jedinstvenost ove dvostruke krize predstavljala je ključni razlog za provođenje istraživanja o snalaženju radija u tim kriznim okolnostima. Odabir vremenskog okvira (od 26. ožujka do 27. travnja 2020.) učinjen je namjerno, s ciljem „snimanja“ situacije u vremenu u kojem se kriza zaista i odvijala. Poseban motiv jest i činjenica da je uloga radija u kriznim situacijama izrazito malo zastupljena u recentnoj domaćoj znanstvenoj produkciji. Metodološki, riječ je o kvalitativnom i deskriptivnom istraživanju koje se temelji na analizi odgovora iz upitnika. Pitanja otvorenog tipa (30 pitanja) grupirana su u tri glavne teme i to organizaciju rada na radiju, uređivačku politiku i komunikaciju sa slušateljima. Upitnik je poslan svim radijskim nakladnicima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (N=22), od čega ih se 13 (56,5 %) odazvalo i sudjelovalo. Rezultati su pokazali da su programski sadržaji, usprkos dvjema kriznim situacijama, uglavnom ostali isti, uključujući i one informativne. Imajući na umu dinamičan rast i afirmaciju online medija, koji zahvaljujući digitalnoj tehnologiji ostvaruju podjednaku brzinu protoka svih vrsta informacija kao i FM radio, otvara se pitanje može li radio ikako zadržati svoj nekadašnji status.