Komercijalni privatni radiji dominiraju hrvatskim radijskim krajolikom. Razvijali su se od sredine 90-ih godina, od čega se posljednjih 15 godina sustavno financiraju javnim sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Rad problematizira hrvatsku medijsku politiku koja je proteklih godina u cijelosti zanemarila razvoj neprofitne i javne radiodifuzije, prepuštajući medijski razvoj zemlje tržišnim instrumentima i komercijalnim sadržajima. Recentna istraživanja pokazuju da se ta vrsta radijskih programa doživljava kao jednolična glazbena kulisa koja gubi povjerenje slušatelja. Rad otvara pitanje daljnjeg razvoja hrvatskoga medijskog sustava pri čemu istaknutu ulogu imaju institucije koje su odgovorne za njegovo oblikovanje.

Hrvatska radiodifuzija ima gotovo stogodišnju tradiciju koja, osim programa javnoga radijskog servisa (Hrvatskog radija), počiva na nakladnicima odnosno koncesionarima za radijsko emitiranje raznih područja čujnosti, većinom komercijalnoga programskog usmjerenja. Radijski medij dosad je bio poznat po svojoj programskoj fleksibilnosti i brzoj prilagodbi iznenadnim i kriznim situacijama te vodećoj ulozi u informiranju svojih sredina tijekom njihova trajanja. Hrvatsku je tijekom ožujka i travnja 2020. godine zahvatila epimedija COVID-19 koja je rezultirala nizom strogih izolacijskih mjera i priprijećenim kaznama za njihovo kršenje. Gotovo u isto vrijeme, Zagreb je 22. ožujka 2020. pogodio i snažan potres magnitude 5,5 po Richteru, a tijekom idućih tjedana i deseci slabijih. Jedinstvenost ove dvostruke krize predstavljala je ključni razlog za provođenje istraživanja o snalaženju radija u tim kriznim okolnostima. Odabir vremenskog okvira (od 26. ožujka do 27. travnja 2020.) učinjen je namjerno, s ciljem „snimanja“ situacije u vremenu u kojem se kriza zaista i odvijala. Poseban motiv jest i činjenica da je uloga radija u kriznim situacijama izrazito malo zastupljena u recentnoj domaćoj znanstvenoj produkciji. Metodološki, riječ je o kvalitativnom i deskriptivnom istraživanju koje se temelji na analizi odgovora iz upitnika. Pitanja otvorenog tipa (30 pitanja) grupirana su u tri glavne teme i to organizaciju rada na radiju, uređivačku politiku i komunikaciju sa slušateljima. Upitnik je poslan svim radijskim nakladnicima na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (N=22), od čega ih se 13 (56,5 %) odazvalo i sudjelovalo. Rezultati su pokazali da su programski sadržaji, usprkos dvjema kriznim situacijama, uglavnom ostali isti, uključujući i one informativne. Imajući na umu dinamičan rast i afirmaciju online medija, koji zahvaljujući digitalnoj tehnologiji ostvaruju podjednaku brzinu protoka svih vrsta informacija kao i FM radio, otvara se pitanje može li radio ikako zadržati svoj nekadašnji status.

Cilj rada jest dati kronološki pregled razvoja studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka 1970. godine do današnjih dana. U radu su identificirana četiri ključna razdoblja: 1) razdoblje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg studija novinarstva; 2) razdoblje četverogodišnjeg studija novinarstva; 3) razdoblje nakon uvođenja prakse na studiju novinarstva, i 4) razdoblje nakon uvođenja Bolonjske reforme. Rad se temelji na zapisima, objavljenim tekstovima i tran skriptima razgovora s profesorima politologije i novinarstva koji su, na različite načine, sudjelovali u razvijanju studija koji na Fakultetu političkih znanosti postoji više od 50 godina. Glavni dio rada razmatra činjenice koje su bile relevantne za razvoj studija, među ostalim na osnovi iskaza glavnih protagonista, profesora, suradnika i predstavnika uprava. Uz to se donosi prikaz i vrednovanje izvedbenih programa i planova rada od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Ovaj rad utvrđuje da su jedine konstante u razvoju studija novinarstva stalno preispitivanje koncepcije, reforme i unapređenje studija na osnovi implementacije praktičnih vještina.

Radio is a traditionally popular medium that still has its continuous and stable listenership. The digital age has endowed it with new technical and technological possibilities and multimedia, including a big breakthrough of digital audio broadcasting (DAB+). The Republic of Croatia is one of the leading European road trip destinations. Most of the tourists reach Croatia by car, which allows them to use their own vehicles for excursions during their holidays. Almost half of the population of the European Union is still in the habit of listening to the radio while driving. Therefore, radio stations, particularly those based in Adriatic Croatia, should not be left out from the endeavours to achieve the best possible results in the sector of tourism. The paper presents the findings of a qualitative survey that was conducted during January and February 2021 at radio stations whose headquarters are in this area (N=49). The aim of the research was to determine the current engagement of radio in the production of content intended for domestic and foreign tourists, the modalities and dynamics of cooperation with tourism entities in the field of broadcasting and the potential use of radio in the post-Covid tourist season. Twenty-eight radio editors (56%) responded to the survey. All of them consider radio to be a good medium for tourist promotion, yet the findings indicate a lack of offer of news and promotional tourist content. The most common reasons are unfavourable financial and personnel circumstances. With the synergy between tourist entities and radio stations, radio could prove to be a reliable business partner.

Pandemija Covid-19 i epidemiološke mjere koje su, među ostalim, zahtijevale privremenu ili potpunu izolaciju, dovele su do sve intenzivnije uporabe medijskih sadržaja, pa tako i konzumacije glazbe. Ta vrsta medijske usluge izrasla je na digitalnoj tehnologiji i širi se po već uhodanim i fleksibilnim poslovnim modelima, ovisno o veličini i snazi nacionalnih tržišta na koje stižu. U Republici Hrvatskoj zasad je dohvatno šest globalnih glazbenih streaming servisa, i to: SoundCloud, Deezer, YouTube Music, Apple Music, Spotify i Tidal. Rad donosi nalaze istraživanja čiji je cilj utvrditi učestalost korištenja glazbenih streaming servisa, korisničke preferencije i zadovoljstvo korisničkim iskustvom. Istraživanje je provedeno CATI metodom u razdoblju od 25. studenog do 5. prosinca 2020. godine na namjernom i kvotnom uzorku od 300 ispitanika na području Grada Zagreba, u dobi od 18 do 55 godina, srednje i visoke obrazovne kvalifikacije. Prema rezultatima, gotovo polovica ispitanika imala je neko korisničko iskustvo tih usluga. Redovito i često njima se koriste najviše mladi u dobi od 18 do 29 godina. Privlačnost streaming servisa objašnjava se lakoćom dohvata sadržaja putem mobilnih digitalnih uređaja (pametni telefoni i računala) i trenutačnom konzumacijom željenog sadržaja u vrijeme koje odgovara korisniku. Budući da je riječ o prvom istraživanju te teme u nas, nalazi istraživanja upućuju na indikativnu promjenu u načinu konzumacije glazbe. Naime, glazbeni streaming servisi imaju snažno uporište u mlađim dobnim skupinama koje bi, s obzirom na ugodu korištenja, mogle razviti naviku na glazbeni streaming servis kao svojevrsni digitalni juke-box.