Purpose: The modern concepts of contemplating joint dynamics of monetary policy effects on economic growth and its indicators require an indirect approach based on empirical research of mainly financial infrastructure, competitiveness of the financial markets and current economic conditions. Meanwhile, the problems of unemployment and the structure of employment within these concepts are most frequently linked with the polarization of the labor market and two important factors, that is, the effects of growth on unemployment and the fact that technological changes affect the changes in salary ranges. Methodology: By using the Adaptive Neuro-Fuzzy Inference System (ANFIS) and the set of data from 1995 to 2016, this paper analyzes these issues through a prism of established balances between the labor and financial markets, i.e., the monetization of economy (M1/GDP), financial development (Loans/GDP) and the share of gross government debt in GDP (government gross debt/GDP). Results: The proposed model suggests that the rate of unemployment is conditioned by the financial cycle and monetary policy (M1/GDP, Loans/GDP), as well as the business cycle and fiscal policy (gross d/BDP) and that a controlled and properly directed level of monetization of the economy (M1/BDP) and financial development measured as Loans/GDP can be “sufficient” for economic growth. Conclusion: Waiting in the “monetary union lobby”, i.e., waiting for the ERM II exchange mechanism can last longer than the set deadlines, leading to the need for Croatian economic policy to optimize monetary and fiscal policy measures in order to increase economic growth and reduce unemployment.

No abstract

No abstract

Hrvatska narodna banka (HNB) postaje članica Eurosustava usvajanjem eura kao nacionalne valute, čime njezina bilanca postaje podložna očekivanim promjenama u strukturi imovine i obveza. Banka Slovenije (BS) članica je Eurosustava od 2007. kad je u Sloveniji usvojen euro kao nacionalna valuta. Bilanca BS-a već petnaest godina zrcali ukupnu monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB-a). S druge strane, HNB je u istom razdoblju provodio vlastitu monetarnu politiku drugačijim mjerama i instrumentima koji su određivali strukturu bilance HNB-a. Prvi cilj rada je analiza dijela aktive HNB-a, BSa i ECB-a s obzirom na iznose i dinamiku ulaganja u vrijednosne papire u razdoblju od 2015. do 2021. Drugi je cilj rada povezivanje ulaganja u vrijednosne papire s neformalnim ciljevima monetarne politike HNB-a (ciljanje tečaja) i formalnim ciljem BS-a i ECB-a (ciljanje inflacije). Dok su središnje banke članice Eurosustava odgovorile na gospodarsku krizu nakon 2009. i COVID-19 pandemiju 2020. tzv. nestandardnim mjerama koje su u pravilu uključivale kupnju vrijednosnih papira rezidenata europodručja u svrhu održavanja gospodarskog rasta, dotle je HNB redovito izbjegavao nestandardne mjere (izuzev prve polovice 2020.) i politiku otvorenog tržišta te je prioritetno ciljao stabilan tečaj gdje je gospodarski rast bio podredni cilj. Rezultati analize pokazuju da HNB-u tek slijedi usklađivanje strukture imovine pa i ulaganje u vrijednosne papire, dok je u slučaju BSa i ECB-a na pojedinačnim razinama teško dovesti u vezu ulaganje u vrijednosne papire kao dio programskog ulaganja sa stopama inflacije ili rastom BDP-a. Očito je kako mali pojedinačni udjeli BS-a i ECB-a u velikom konsolidiranom Eurosustavu gdje dominiraju središnje banke Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije, nemaju podjednaku statističku vezu s proklamiranim ciljevima otkupa vrijednosnih papira kao što su gospodraski rast, zaposlenost ili inflacija.

Da bi uvela euro kao službenu valutu, država kandidatkinja za europodručje mora ispuniti kriterije iz Maastrichta ili kriterije nominalne konvergencije i tako dokazati dostatnu razinu nominalne konvergencije. Kriteriji nominalne konvergencije svojevrsna su zaštita europodručja od rizika makroekonomskih nestabilnosti. Drugim riječima, dostatna razina nominalne konvergencije ukazuje na razinu spremnosti države kandidatkinje za integraciju u monetarni režim europodručja. U ovome radu konkretno je analizirana dinamika prilagodbe Republike Hrvatske procesu pristupanja europodručju. To je u prvom redu obuhvatilo monetarno i fiskalno pozicioniranje države u odnosu na nominalne kriterije. S obzirom na to da je tečaj eura i kune nominalno sidro cjelokupne dosadašnje monetarne politike, a devizne transakcije ključne u kreiranju i povlačenju primarnog novca, u središtu je ovog istraživanja tečaj kune prema euru. Iako se tečaj kune prema euru slobodno formira na deviznom tržištu ovisno o kretanjima ponude i potražnje za devizama, središnja banka uključuje se na devizno tržište kao posljedica jačeg kolebanja tečaja. Da Hrvatska narodna banka vodi politiku tzv. upravljanoga fluktuirajućeg tečaja i da je nominalni tečaj kune prema euru stabilan, pokazao je i model u kojem primjenom višestruke regresijske analize nezavisne varijable koje obilježavaju monetarne i fiskalne uvjete, uopće nemaju utjecaj na tečaj kune prema euru. To je očito bilo i ostaje primarno i isključivo pitanje tečajne politike središnje banke neovisno o interakciji tečaja s drugim varijablama ili ekonomskim i financijskim posljedicama koje donosi takva tečajna politika.