No abstract

A two-step synthesis of 1,2-anhydro-5-O-tosyl-β-D-mannofuranurono-6,3-lactone (1) has been achieved starting from D-glucofuranurono-6,3-lactone (2). Tosylation of 2 gave a mixture of 5-monotosylate 3 and 2,5-ditosylate 4 which were separated by crystallization followed by column chromatography. Acetylation of 3 gave 1,2-di-O-acetyl-5-O-tosyl-β-D-glucofuranurono-6,3-lactone (5) in the good yield. Treatment of ditosylate 4 with potassium carbonate in dry acetone afforded 1,2-anhydro-5-O-tosyl-β-D-mannofuranurono-6,3-lactone in 50% yield.

Facile Synthesis of 1,2-Anhydro-5-O-tosyl-β-D-mannofuranurono-6,3-lactone.-A novel and convenient route to the title epoxide (V), an important intermediate for the introduction of various functionalities at the anomeric center, starting from D-glucofuranurono-6,3-lactone (I) is given. -(VUKOJEVIC, N.; DRAMICANIN, T.; PERIC, B.; POPSAVIN, M.; CSANADI, J.; MILJKOVIC, D.; Collect.

Synthesis of Some New Deoxy Sugar Lactone Derivatives.-Depending on the conditions in the catalytic hydrogenation of the . alpha.,βunsaturated aldono-1,5-lactone (IV), the 3-deoxy-(VI) or a mixture of 3-deoxyand 2,3-dideoxy-aldonolactones (VII) is obtained.-(VUKOJEVIC, N.; PERIC, B.; DRAMICANIN, T.; POPSAVIN, M.; MILJKOVIC, D.; Carbohydr.

Rad koji se nalazi pred nama tematizira neke osnovne ideje Newmanovog poimanja sveučilišta s posebnim naglaskom na odnos sveučilišta i intelektualnog razvoja pojedinca. Newman je bio mišljenja da sveučilišno obrazovanje može pojedincu ponuditi određenu formaciju intelektualnih sposobnosti koje druga vrsta obrazovanja ne nudi. Razlog tome nalazi u specifičnosti sveučilišta kao mjesta u kojem se osoba ima priliku susresti s raznim znanostima i znanstvenim teorijama, od kojih svaka nudi samo jedan aspekt stvarnosti, te ujedinjujući što je moguće više tih vidova, pojedinac ima priliku stvoriti obuhvatniju sliku stvarnosti od one koju bi imao da se bavi isključivo jednom znanošću. Znanje koje je nužno vezano za istinu, za Newman predstavlja objekt i vrhunac dostignuća ljudskoga razuma, te bogati spoznajni život koji omogućuje ne samo savršeniji način postojanja osobe, nego pozitivno djeluje i na društvo u kojem se takav pojedinac nalazi. Ključne riječi: kultivacija razuma, Newman, sveučilište, univerzalno znanje, znanstveni instituti/društva Uvod Kao što sam naslov kaže, tema rada je Newmanovo shvaćanje sveučilišta kao mjesta formacije intelekta, te ćemo se u njemu primarno fokusirati na temu odnosa sveučilišnog obrazovanja i razvoja razuma. Uz to ćemo još obraditi razliku između sveučilišta i instituta/ znanstvenog društva, te međusobni odnos različitih znanosti koje su ujedinjene pod istim sveučilištem, s ciljem što boljeg uočavanja specifičnog utjecaja kojeg sveučilište može imati na oblikovanje ljudskog intelektualnog života. Razlog zbog kojeg smo izabrali Newmanovu teoriju visokoškolskog obrazovanja utemeljen je utjecaju kojeg je Newman izvršio na europsko i sjeverno-američko poimanje sveučilišta. Potvrdu toga nalazimo u mnogobrojnosti studija koje su posvećene spomenutoj temi, te činjenici da su čak osnovana sveučilišta i koledži koji su utemeljeni