No abstract

No abstract

Some studies that observed lifestyle changes during COVID-19 lockdown measures report positive implications for the environment. However, others warn that these pro-environmental changes may have only been temporary and that negative effects could outweigh the positive ones. In this paper, we examine whether the COVID-19 pandemic has influenced pro-environmental changes in the lifestyle and consumer habits of students in Croatia. The research was conducted between the end of 2020 and the start of 2021, using an online survey method, with a convenience sampling of N=1245 students from three Croatian Universities in Osijek, Split, and Zagreb. We looked at a range of lifestyle and consumer habits, such as mobility, shopping frequency and extent, food self-provisioning, as well as recycling and household savings, to see whether there were significant changes that can be classified as environmentally friendly. The results show that the pandemic did not have a significant long-term effect on pro-environmental behavior (PEB). Those who practiced PEB before the pandemic continued to do so, primarily motivated by environmental worldview and prioritizing environmental protection. For others, there were either no changes in PEB during the pandemic, or it was only short-term, connected to the limiting circumstances of the pandemic on their usual lifestyle.

Predrasude prema ženama, u obliku seksizma, tradicionalno su bile okarakterizirane zagovaranjem strogih rodnih uloga. No, uslijed kulturnih i političkih promjena posljednjih desetljeća, otvorena diskriminacija prema ženama postaje društveno neprihvatljiva, a seksizam preuzima nove, suvremene oblike koji često prolaze nezapaženo, tajno i skriveno. Cilj je ovoga rada konstruirati i evaluirati novu Skalu suvremenog seksizma koja će objediniti nekoliko do sad konceptualno razdvojenih oblika suvremenog seksizma, kao i neke sadržaje koji do sad nisu bili uključeni u postojeće skale suvremenih oblika seksizma. Oslanjajući se na tri tipa konceptualno-operacionalnih razrada suvremenog seksizma – moderni seksizam Swim i suradnica (1995), neoseksizam Tougas i suradnika (1995) te ambivalentni seksizam Glicka i Fiske (1996), konceptualno i operacionalno su razrađeni suvremeni seksistički stavovi u četiri temeljne sadržajne domene: 1. nijekanje postojanja daljnje diskriminacije žena; 2. antagonizam spram zahtjeva žena; 3. ogorčenje zbog posebnih pogodnosti koje žene dobivaju samo zbog toga što su žene; te 4. zamjeranje ženama zbog „preosjetljivosti“ na seksizam i seksualno uznemiravanje. Istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 402 studentice i studenta različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Konačnu inačicu Skale suvremenog seksizma (SSS) čini 27 čestica, a skala predstavlja jednodimenzionalan mjerni konstrukt. Na temelju provedenih analiza autori zaključuju da je SSS instrument visoke pouzdanosti te zadovoljavajuće sadržajne, kriterijske i konstruktne valjanosti i sugeriraju neke daljnje smjernice za njegovo korištenje u anketnim istraživanjima.

No abstract