U radu su prikazani rezultati istraživanja razlika u sklopu i prinosa zrna kukuruza primjenom dva sustava sjetve: standardna sjetva i sjetva u trake, tj. u udvojene redove (engl. twin row). Za standardnu sjetvu koristila se OLT PSK 4 sijačica, a za sjetvu u trake koristila se sijačica MaterMacc Twin Row 2. Istraživanje je obavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, nedaleko od mjesta Klisa, tijekom 2017. godine, koja je karakterizirana kao sušna godina (manje količine oborina i više prosječne temperature od višegodišnjeg prosjeka). Sjetva je obavljena sa hibridom sjemenske kuće Pioneer iz FAO grupe 480 oznake P9911 na međuredni razmak od 70 cm kod standardne sjetve te na razmak udvojenih redova od 22 cm s međurednim razmakom od 48 cm kod sjetve u trake. Koristila su se tri okvirna teorijska sjetvena sklopa za oba sustava sjetve. Obje su sijačice u istraživanju ostvarile vrlo dobru kvalitetu sjetve te nije bilo velikih razlika indeksa kvalitete sjetve (MULT;QFI i MISS) između laboratorijskih i poljskih uvjeta, te između samih sijačica. Ostvareni su visoki QFI indeksi za sve tretmane istraživanja (od 92,04 do 99,51 %) osim u slučaju tretmana MM3P, gdje ovaj indeks iznosi vrlo niskih 82,24 %. Usporedbom razlika u prinosu između sustava sjetvi zaključuje se da sjetva u trake ostvaruje veći prinos za 2,44 % pri prvom teorijskom sklopu, te 7,09 % pri drugom sjetvenom sklopu. Razlike pri trećem teorijskom sjetvenom sklopu nisu toliko izražene jer se pri tretmanu MM3P ostvaruje znatno manji stvarni sjetveni sklop.

Istraživanjem su uspoređena dva tipa raspršivača (Agromehanika i Tifone) s ciljem određivanja optimalnog sustava raspršivanja (senzorski i konvencionalni sustav). Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja (norma raspršivanja, tip mlaznice, brzina zračne struje), te uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju na depozit tekućine u krošnji, zračno i zemljišno zanošenje. Istraživanje je postavljeno prema ISO 22866 normi u četverogodišnjem nasadu višnje, vlasnika Karoline d.o.o. Osijek. Eksploatacijom raspršivača Agromehanika najveći otklon zemljišnog zanošenja između konvencionalnog i senzorskog sustava iznosi 57,77 % i zabilježen je s tretmanom A1B2C2. Razlika kod raspršivača Tifone iznosila je 52,54 % (tretman A1B1C1). Ostvareni depozit tekućine u krošnji nije se značajno razlikovao između dva sustava raspršivanja, te je najveći ostvareni otklon od 1,31 % utvrđen s raspršivačem Agromehanika i 2,17 % s raspršivačem Tifone. Tretmani A2B2C1 i A2B2C2 ostvarili su 100 % smanjenje zračnog zanošenja tekućine (na 5 m udaljenosti od tretiranog reda) s raspršivačem Agromehanika, dok je raspršivač Tifone ostvario isti otklon kod tretmana A1B2C1 i A2B2C1. Također, 100 % otklon između konvencionalne i selektivne aplikacije (senzorski sustav) kod zračnog zanošenja (na 10 m udaljenosti od tretiranog reda) ostvaren je s tretmanima A2B1C1 i A1B1C1 za oba raspršivača. Ostvareni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na uspješno smanjenje norme raspršivanja za 20 % bez statistički značajne razlike ostvarenog depozita tekućine u krošnji. Prema ostvarenim rezultatima, raspršivač Agromehanika je ostvario statistički značajno veći depozit tekućine u krošnji (LSD0,05 = 13,46), pa se može zaključiti da je navedeni raspršivač optimalnije tehničke konstrukcije za nasad višnje u kojem je obavljeno istraživanje.

No abstract

No abstract

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, usklađuje se zakonodavstvo sa europskom direktivom 2009/128/EC, prema kojoj svi strojevi za zaštitu bilja moraju imati valjani tehnički pregled. Konačni nacrt zakona stupio je na snagu 24. siječnja 2014. godine (NN 14/14), prema kojem se tehnički pregled za sve strojeve u eksploataciji mora obaviti do 26. studenog 2016. godine. Trenutno u RH tehnički pregled obavilo je otprilike 16.000 strojeva koji su upisani u FIS bazu podataka. Glavnina strojeva sa valjanom naljepnicom o tehničkom pregledu je iz panonskog dijela države, a pretpostavka je da pregled mora obaviti još cca. 15 000 strojeva. Ministarstvo poljoprivrede sa Odjelom za održivu uporabu pesticida je nadležno za provedbu navedenog zakona, a tehnički pregled obavlja 11 mobilnih ispitnih stanica. Uspostavljen je sustav edukacije inspektora za tehnički pregled strojeva koji se obavlja prema normi EN 13790. Valjanost tehničkog pregleda izdaje se na rok od 3 godine, dok se novim strojevima (kupljeni nakon 01.01.2013. godine) izdaje naljepnica sa rokom od 5 godina, bez tehničkog pregleda, samo sa upisom u FIS bazu.