Introduction: The coronavirus disease 2019 (COVID-19) pandemic has put national health systems under extremely large pressure. Health systems throughout the world demonstrated different levels of preparedness for COVID-19 pandemic. Aim: The aim of the study was to investigate the association of resilience with quality of life and self-esteem in healthcare workers of COVID-19 hospital. Methods: We performed a cross-sectional study between November 2020 and February 2021 in COVID-19 hospital at the University Clinical Hospital Mostar. A socio-demographic questionnaire specifically designed for this study, a CD-RISC-25 scale for assessing resilience, a WHOQOL-BREF questionnaire for assessing quality of life, and a RSES scale for assessing self-esteem were used for collecting data. Results: A statistically significant higher resilience was in healthcare workers who felt adequately prepared for work in COVID-19 hospital. Resilience, quality of life and self-esteem statistically significantly positively correlated with one another among healthcare workers. A healthcare worker's resilience level was statistically significantly affected by psychological domain of the quality of life, gender, and adequate preparation. Conclusion: Resilience is positively related to the quality of life and self-esteem in healthcare workers of COVID-19 hospital at the University Clinical Hospital Mostar.

UVOD: Karcinom debelog crijeva jedan je od vodećih karcinoma koji uzrokuje smrt. Termin psihološka rezilijencija ili sposobnost oporavka odnosi se na proces prevladavanja nepovoljnih događaja za pojedinca. CILJ: Na temelju dosadašnjih spoznaja objasniti i približiti teorijsku operacionalizaciju i razumijevanje rezilijencije u osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva. METODE: Provedena je elektronska pretraga baze podataka PubMed te pretraga u bazi podataka Google znalac. Pretraga je obavljena korištenjem ključnih riječi. Uključena su istraživanja objavljena unutar zadnjih deset godina koja su se bavila rezilijencijom u osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva. REZULTATI: Rezilijencija predstavlja važan zaštitni čimbenik od psiholoških poteškoća i posljedica koje utječu na cjelokupno zdravlje u osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva. Biološki, sociodemografski i socijalni čimbenici utječu na razinu sposobnosti oporavka u osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva. ZAKLJUČAK: Osobe koje imaju višu razinu rezilijencije su spremnije suočiti se s bolešću te je u takvih osoba zabilježen brži proces oporavka i ozdravljenja od karcinoma debelog crijeva.

Umjetna inteligencija je dio računalne znanosti koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije. Kao znanstvena disciplina uključuje nekoliko pristupa i tehnika, kao što su strojno učenje, strojno zaključivanje i robotika. Posljednjih godina zabilježen je strelovit razvoj umjetne inteligencije u medicini, naročito u radiologiji. Stručnjaci koji se bave umjetnom inteligencijom u medicini smatraju da bi radiologija sljedećih godina mogla postati okosnica umjetne inteligencije u zdravstvu. Unatoč mnogim prednostima koje umjetna inteligencija u radiologiji nudi, postoje mnoge moralne nedoumice vezane za zaštitu podataka, dobrovoljni informirani pristanak, neplaniranu pristranost i snošenje odgovornosti. Etički problemi umjetne inteligencije u radiologiji nisu još u potpunosti definirani te su mnoga pitanja i dalje otvorena. Pojam etična umjetna inteligencija se upotrebljava za označivanje razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije koja osigurava usklađenost s etičkim normama, uključujući moralna prava, etička načela i povezane temeljne vrijednosti. Umjetna inteligencija se treba razvijati, uvoditi i upotrebljavati na način kojim se poštuju etička načela kao što su poštovanje ljudske autonomije, sprječavanje nastanka štete, pravednost i objašnjivost.Činjenica je da pretjerane regulative mogu usporiti razvoj umjetne inteligencije i time utjecati na tehnološki razvoj i napredak medicine i radiologije. Primjena umjetne inteligencije u radiologiji se ipak mora temeljiti na pomno pripremljenim zakonima koji će omogućiti da umjetna inteligencija bude sigurna, jasna i objašnjiva. Cilj ovog rada je na temelju dosadašnjih spoznaja pobliže objasniti pojam umjetne inteligencije i analizirati etičke probleme vezane za primjenu umjetne inteligencije u radiologiji.