No abstract

This work deals with the importance of the city of Zagreb within the European framework. Demographic growth in Zagreb and other larger European cities, especially those in the wider region, is compared. Zagreb's position at the point of contact between Central and Southeastern Europe is analyzed, particularly under conditions of European integration. Finally, the importance of Zagreb and its urban region at the national level is considered.Key words: Zagreb, European cities, Central Europe, Southeastern Europe, Croatia, population, transit-geographic position, Zagreb urban region ZAGREB V OMREŽJU EVROPSKIH MEST IzvlečekČlanek prikazuje pomembnost Zagreba v okviru evropskih mest. Prikazana je primerjava demografskega razvoja Zagreba in drugih večjih evropskih mest. Analiziran je tudi položaj Zagreba na stiku Srednje in Jugovzhodne Evrope, še posebej v procesu evropske integracije. Predstavljen pa je tudi pomen Zagreba in njegove urbane regije na nacionalni ravni.

U radu se istražuju centralne funkcije naselja u novogradiškom kraju i gravitacija stanovništva prema gradovima izvan toga prostora radi zadovoljavanja osnovnih potreba. Centralne funkcije određene su na temelju desk-metoda i terenskoga istraživanja, a obuhvatile su funkciju obrazovanja, zdravstva, opskrbe, telekomunikacija i uprave. Gravitacijska usmjerenost stanovništva utvrđena je na temelju anketnoga istraživanja na reprezentativnom uzorku lokalnoga stanovništva, zasebno za funkcije obrazovanja, zdravstva, opskrbe i kulture. Istraživanje je pokazalo nedovoljnu funkcionalnu opremljenost Nove Gradiške i cijeloga promatranog prostora zbog čega većina stanovništva povremeno ili redovito cirkulira u druge centre, ponajprije u Slavonski Brod i Zagreb, čiji se gravitacijski domet i privlačna snaga preklapaju na ovom prostoru unatoč razlici u udaljenosti. Anketno istraživanje pokazalo je da problem čak nije ni u broju i vrsti funkcija, nego u njihovoj kvaliteti zbog čega dio ispitanika preferira odlazak u Zagreb jer tamošnje usluge drži kvalitetnijima.

Izvod. U radu se raspravlja o promjenama u prostornoj slici zaposlenosti i nezaposlenosti koje su se kao posljedica ratnih zbivanja (1991.-1995.) i tranzicijskog prestrukturiranja gospodarstva pojavile u Sisačkoj regiji. Zaposlenost i nezaposlenost u razdoblju 1989.-2007. uglavnom su analizirane prema područjima bivših općina uz nastojanje da se izdvoje gospodarski propulzivnije i one u kojima su se pojavili veliki razvojni problemi. Posebno se ističu razlike u gospodarskim prilikama između bivših okupiranih područja i onih koja to nisu bila. Posebna pozornost posvećena je padu obujma industrijske proizvodnje popraćenom kontinuiranim otpuštanjima viška industrijskih radnika.

No abstract