Cilj je priloga etimologijski utemeljiti izabrane istarskoslovenske oblike romanskoga podrijetla. U istarskoslovenskim se govorima odražava višestoljetni utjecaj Mletačke republike u Istri u određenom povijesnom rszdoblju koje je tijekom vrmena jačao. U etimološkim člancima istarskoslovenski oblici uspoređuju se sa srodnima iz okolnih govora. Za svaki dijalekatni oblik daje se neposredna i krajnja etimologija, prema potvrdama iz odgovarajućih etimologijskih i dijalektalnih repertoara.

Dvopredmetni studiji na Filozofskom fakultetu u Puli osnovani su u akademskoj godini 1994.-1995. i predstavljaju malu veliku pobjedu koja je nagovijestila 1995. godinu, godinu koju pamtimo po mnogo emu dobrome. I tu malu veliku pobjedu valja pamtiti i vrijedi obilježiti je. inimo to zbornikom radova. Na dvadesetogodišnjicu dvopredmetnih studija zapala nas je ast da se naša imena na u na djelu kojim obilježavamo znanstveni i kulturni podvig naših profesora. Najviše nas raduje što i dalje svi zajedno, svatko svojom mjerom strasti, sudjelujemo u životu studij koji oboga uju spoznajama i oplemenjuju duhom mlade kolege željne znanja u ispraznom svijetu vještina. Baš kako su to inili naši profesori s nama.

No abstract

U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima za za- činsko i ljekovito bilje. Autor je provodio ankete od 1984. do 2002. (uz više telefonskih provjera tijekom pisanja ovoga rada). Obuhvaćeni su nazivi iz svih mjesta u kojima se još uvijek govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan). Obrađeno je 16 fitonima, uz dva oblika jedne hibridne sintagme, koje smo dobili kao odgovore na 13 pitanja – obrađeno je nešto više oblika jer smo na dva pitanja kao odgovor dobili sinonimne oblike, uz jednu sintagmu čiji su svi elementi obrađeni i pojedinačno. Termini su obrađeni leksikološki i etimološki. Svaki se oblik uspore- đuje i potvrđuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumunjskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i, eventualno, slovenskim govorima u Istri, ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije, odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima.

Ornitonimi v Habdelićevem Dikcionarju: divje pticeV prispevku so obravnavani ornitonimi za divje ptiče in nekateri izrazi, povezani z njimi, ki jih je avtor prispevka ekscerpiral iz Habdelićevega Dikcionarja (1670). Zbrano gradivo se najprej predstavlja ob ustreznem gradivu iz treh starejših hrvaških slovarjev, od katerih sta bila dva natisnjena pred Habdelićevim, eden pa po njem in je dostopen na Portalu hrvaške jezikovne dediščine (crodip.ffzg.hr/default_hr.aspx). Gradivo se nato povezuje s sodobno ornitonimijo, in sicer z gradivom iz temeljnega Hirtzovega dela o zoonimih, z gradivom, ki ga je avtor v treh desetletjih zbral v Istri, in z gradivom iz drugih leksikalnih virov.