Cilj. Studija je sprovedena da utvrdi navike u ishrani kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika u radi bližeg uvida u nutritivni obrazac kod ovih profesija, što bi unapredilo teorijska znanja u ovoj oblasti i planiranje i sprovođenje preventivnih mera u ciljnim populacionim grupama. Metode. Svi zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ,,Dr Nika Labović"u Beranama i svi zaposleni prosvjetni radnici u Osnovnoj školi ,,Vuk Kardžić" u Beranama su popunili anketu o ishrani. Podaci su prikupljeni prospektivno i analizirani metodama deskriptivne statistike i testiranja hipoteze. Rezultati. Ukupno je bilo 180 odraslih ispitanika oba pola (109 zdravstvenih i 71 prosvetni radnik), u životnom dobu od 43.70±11.90 (srednja vrednost±standardna devijacija) u grupi zdravstvenih radnika i 42.29±10.90 godine u grupi prosvetnih radnika. Nije bilo statistički značajne razlike između grupa u vrsti masnoća za pripremanje hrane, učestalost pripremanje hrane kod kuće, prosječnom broj kašika šećera za šolju kafe ili čaja, dodavanje soli hrani tokom obroka i upotrebi mlijeka. Zdravstveni radnici su značajno češće imali jutarnji obrok (79 vs 42, χ2=3.444, p=0.045), veći broj šolja kafe dnevno (3.17±1.23 vs 2.67±0.98, F=7.330, p=0.008) a manje prosječan broj kriški hljeba koji nije ražani i bjeli na dnevnom niovu (2.00±1.38 vs 3.06±1.53, F=5.292, p=0.027). Zaključak. Zdravstveni i prosvetni radnici u našoj studiji imaju slične navike u ishrani. Uočene manje razlike, kao i značaj zdrave ishrane za zdravlje radno aktivnog stanovništva, opravdavaju dalja istraživanja u ovoj oblasti u našoj sredini. Ključne reči: ponašanje u ishrani; zdravstveni radnici; prosvetni radnici; ankete i upitnici; Crna Gora.

Indicating the importance of early diagnosis and treatment of diseases at the earliest age of life, newborn screening is included in the mandatory form of health care for children and is carried out in countries around the world. Newborn screening includes severe hereditary metabolic and endocrinological diseases, which do not immediately manifest themselves clinically, while in the later course they lead to impaired growth and development with a high percentage of physical and psychological disability. An early diagnosed disease enables a quick therapeutic approach so that the disease does not progress, and adequate growth and development of the child. The goal of newborn screening is the early detection of newborn diseases where early diagnosis and treatment will lead to a significant reduction in mortality, morbidity and disability. The aim of this work is to present some of the most common metabolic and endocrinological diseases that are included in the newborn screening program in Montenegro and the surrounding countries, as well as to familiarize with the complications of undiagnosed diseases in a timely manner, therapeutic possibilities and the prognosis of the disease after timely treatment.

Artroplastika zgloba kuka je uobičajeni operativni zahvat, naročito u populaciji osoba treće životne dobi. Kvalitet života kod pacijenata nakon artroplastike kuka jednak je kvalitetu života referentne populacije. Zdravstvena njega nakon artroplastike pomaže pri ponovnom uspostavljanju normalne funkcije oštećenog ekstremiteta, kao i u prevenciji komplikacija. Njega nakon artroplastike uključuje centriranje oštećenog zgloba, pomoć pri vježbanju i obezbjeđenje rutinske postoperativne njege. Jednako važno u zbrinjavanju je podučavanje o njezi u kućnim uslovima, kao i vježbama koje mogu trajati tokom nekoliko godina, zavisno od tipa izvedene artroplastike i stanja bolesnika. KLJUČNE RIJEČI: artroplastika kuka, zdravstvena njega.

Sažetak: Cilj. Utvrditi učestalost i stepen fizičke aktivnosti kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika, kako bi se unapredila znanja u ovoj oblasti i kako bi se bolje i uspješnije planirala i sprovodila prevencija kardiovaskularnih bolesti (KVB). Ispitanici i metode. Istraživanje je tipa anketnog upitnika prema dizajnu studije preseka u kome su učestvovali svi zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ,,Dr Nika Labović"u Beranama i svi zaposleni prosvjetni radnici u Osnovnoj školi ,,Vuk Kardžić" u Beranama uz dobrovoljni informisani pristanak. Statistička obrada je uradjena χ2 testom. Rezultati. Prvoj grupi je pripadalo 109 (60,6%) zdravstvenih radnika, a drugoj 71 (39,4%) prosvjetni radnik. Primenom hi-kvadrat testa nije ustanovljena statistički značajna razlika u polnoj strukturi ispitivanih grupa, u obe grupe dominira ženski pol (χ 2 =0.024; p=0.507). Analizom učestalosti upražnjavanja intenzivne fizičke aktivnosti ustanovljeno je da 3,9% zdravstvenih radnika nikada ne upražnjava intenzivnu fizičku aktivnost, dok 27,5% svakodnevno upražnjava istu. U grupi prosvjetnih radnika nijedan ispitanik nije naveo da ne upražnjava intenzivnu fizičku aktivnost. Prosječan broj sati sjedenja u toku dana kod zdravstvenih radnika je iznosio-5,78 h i bio viši nego kod prosvjetnih radnika-5,18 h (p=0.155) ali bez dostizanja statističke značajnosti. Ustanovljena je statistički značajna razlika u stepenu fizičkog napora tokom obavljanja posla između ispitivanih grupa, te su zdravstveni radnici imali veći fizički napor, χ 2 =6.493; p=0.011. Izvor dobijanja saveta o značaju fizičke aktivnosti po respektivno po učestalosti bili su: članovi porodice (p=0.520), doktori medicine (p=0.512), neki bliski ljudi (p=0.420) i drugi zdravstveni radnici (p=0.217). Zaključak. Zdravstveni radnici su imali statistički značajno veći fizički napor na poslu u odnosu na prosvjetne, što se može obrazložiti specifičnošću težine humane profesije zdravstvenih radnika i smjenskim radom. Studija je pokazala da je stepen fizičke aktivnosti zdravstvenih i prosvjetnih radnika u opštini Berane nešto iznad prosjeka stepena fizičke aktivnosti na nivou Crne Gore, tako da ovim istraživanjem dajemo podstrek za dalja istraživanja iz ove oblasti. Ključne reči: fizička aktivnost, kardiovaskularne bolesti, zdravstveni radnici, prosvetni radnici, zdravstveno vaspitanje. Summary: Objective. Determine the level of physical activity of health and education workers in order to improve knowledge in this field and to better plan and implement prevention of cardiovascular diseases (KVB) in a better and more successful way. Methods. The survey was based on the type of questionnaire on the design of the cross section study, in which all health workers employed in the Health Center "Dr NikaLabović" in Berane and all employed educational staff at the Primary School "Vuk Kardžić" in Berane, along with a well informed consent, participated. The results. The first group included 109 (60.6%) health workers, and the other 71 (39.4%) educational worker in Berane municipality. Using th...

¹Visoka medicinska škola Berane,²Srednjoškolski centar Foča, ³Klinički centar Crne Gore, ⁴Medicinski fakultet Podgorica, ⁵Medicinski fakultet Podgorica APSTRAKT UVOD: Godišnje više ljudi umre od kardiovaskularnih bolesti (KVB) nego od bilo kog drugog uzroka. Faktori rizika u nastanku KVB su mnogobrojni i imaju kumulirajući efekat.Rezultati dosadašnjih studija pokazuju da pušenje cigareta ima ključnu ulogu u razvoju KVB. CILJ ISTRAŽIVANJA: Utvrditi uticaj pušenja, kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika, na nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ispitanici i metode istraživanja: Istrživanje je sprovedeno po tipu studije presjeka u populaciji zdravstvenih i prosvjetnih radnika opštine Berane. Uzorak je bio sastavljen od 109 zdravstvenih radnika i 71 prosvjetnih radnika. U istraživanju su učestvovali svi zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ,,Dr Nika Labović"u Beranama i svi zaposleni prosvjetni radnici zaposleni u Osnovnoj školi ,,Vuk Kardžić" u Beranama. U istraživanju je korištena anketa, a podaci su prikupljeni prospektivno. Kao instrumenti za sprovođenje istraživanja upotrijebili su se upitnici: "Work related stress" i "Cindi". Za statističku obradu podataka korišćeni su X kvadrat i ANOVA test. REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Prosječna starosna dob zdravstvenih radnika je iznosila 43.70±11.90 godina, dok je prosječna starosna dob prosvjetnih radnika 42.29±10.90 godina. Više od polovine zdravstvenih i prosvjetnih radnika se izjasnilo da su pušili. Svakodnevno je pušilo 36.7% zdravstvenih radnika i 39.4% prosvjetnih radnika. U grupi prosvjetnih radnika najveci procenat ispitanika (49.3%) skoro nikada nije izložen duvanskom dimu na radnom mjestuU odnosu na zdravstvene radnike, prosvjetni radnici su značajno zabrinutiji zbog zdravstvenih posljedica pušenja. ZAKLJUČAK: Kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika opštine Berane pušenje je značajan faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. KLJUČNE RIJEČI: kardiovaskularne bolesti, faktori rizika, pušenje.