SAŽETAK Rad istražuje ulogu Roma u demografskim resursima Međimurske županije. Kako Međimurska županija ima nešto povoljnija demografska obilježja od hrvatskoga prosjeka, istražuje se utjecaj Roma na određene varijable indeksa demografskih resursa. Propituje se u kolikoj mjeri Romi kao najbrojnija etnička manjina u Međimurskoj županiji utječu na vrijednosti prirodnoga kretanja njenoga ukupnog stanovništva, odnosno jesu li iznadprosječne vrijednosti nataliteta i prirodne promjene direktna posljedica demografskih obilježja romskoga stanovništva i koje implikacije iz toga proizlaze. Analizom su obuhvaćene i određene strukture romskoga stanovništva koje doprinose razumijevanju uloge Roma u demografskim resursima Međimurske županije. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da Romi, unatoč relativno maloj zastupljenosti u ukupnom stanovništvu, u velikoj mjeri pozitivno utječu na vrijednosti prirodnoga kretanja stanovništva Međimurske županije i njenih pojedinih općina. Etnički diferencirana obilježja prirodnoga kretanja uvjetuju etničku supstituciju stanovništva Međimurske županije. S druge strane, Romi negativno utječu na pojedina strukturna obilježja ukupnoga stanovništva. U svjetlu shvaćanja stanovništva kao demografskoga resursa određenoga prostora ukazuje se na nužnost neodgodive integracije Roma.Ključne riječi: Romi, Međimurje, natalitet, stanovništvo, demografski resursi, prirodno kretanje. Prethodno priopćenje UvodDemografski resursi ističu se kao važna komponenta društveno-gospodarskoga razvoja određenoga prostora. Stanovništvo predstavlja osnovni razvojni čimbenik u smislu pokretača razvojnih procesa. Ono preko kontingenta radne snage ili svoga ekonomski aktivnoga dijela pokreće proizvodnju, ali i izravno sudjeluje u potrošnji proizvedenih dobara (Živić i Pokos, 2005.;Wertheimer-Baletić, 1999.). Suvremena obilježja stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno negativne demografske strukture i trendove demografskih procesa koji će se neminovno odraziti na društveno-gospodarski razvoj Republike Hrvatske (Mrđen, 2004.;Nejašmić i Toskić, 2000.;Nejašmić, 2003.;Nejašmić i Mišetić, 2004.;Nejašmić, 2008.;Wertheimer-Baletić, 2005.; Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 21-43 22 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rŽivić, 2003.). U svjetlu opće depopulacije Republike Hrvatske, Wertheimer-Baletić upozorava da "sadašnje demografsko stanje i budući demografski procesi koji su dugoročno determinirani zakonitošću demografske inercije, već postaju limitirajući čimbenik ukupnoga gospodarskog i društvenog razvoja" (Wertheimer-Baletić, 2005.:116).Međimurska županija, međutim, bilježi nešto povoljnija društveno-gospodarska obilježja od hrvatskoga prosjeka. Ističe se "kao županija s najvišom dosegnutom razinom društveno-gospodarske razvijenosti, i to kako u odnosu na druge županije, tako i u odnosu na cijelu Hrvatsku", temeljeno na određenim sociodemografskim indikatorima, naročito s obzirom na opću stopu aktivnosti, indeks starenja te stopu zaposlenosti i nezaposlenosti (Živić i Pokos, 2005.:223). Jedno od istaknutiji...

The paper analyses recent nationally differentiated natural demographic trends, age structure and changes in fertile contingents of the population of Međimurje County. The results of the analysis and projections of Roma population point to the beginning of the changing process of the national structure of the Međimurje County characterized by the increasing share of Roma national minority and the diminishing share of the majority population. The analyzed indicators point to the intensification of the initiated process and significant changes in the national structure of Međimurje County in the future.

Cilj ovoga rada jest povezivanje socijalne distance s fizičkom, odnosno pokušaj da se odgovori na pitanje ovisi li stupanj (ne)prihvaćanja Roma o njihovoj prostornoj udaljenosti/blizini. Istraživanje je provedeno u Međimurju, regiji gdje su Romi najzastupljenija manjinska zajednica. Dobiveni rezultati pokazuju da se u uvjetima male fizičke međusobne distance, koja osigurava češći međuetnički kontakt, blizina Roma čak smanjuje stupanj prihvaćanja socijalnih odnosa s njima. Istraživanje je uključilo i mjerenje socijalne distance Roma Bajaša prema određenim drugim etničkim skupinama. Rezultati pokazuju visoki stupanj spremnosti Bajaša na socijalne kontakte s Hrvatima, ali istovremeno i izrazito visoku socijalnu distancu prema svim drugim ponuđenim etničkim skupinama, uključujući Lacatare-pripadnike drugih romskih skupina. Kako u uzorku većinskog stanovništva tako i u uzorku Roma može se zapaziti veća razina spremnosti na prijateljske nego na susjedske odnose. Ta inverzija na Bogardusovoj skali socijalnih odnosa, kada se prostorni javni kontakt prihvaća teže nego intimniji i osobniji kontakt, nesumnjivo čini izglednim održavanje visokog stupnja prostorne segregacije Roma.

The paper considers the effects of the education of the Roma in the Međimurje County. Although positive effects are present in many different aspects related to education of the Roma, one of the most important is certainly the change in the attitude of the Roma toward their own education. The comprehension of importance of the Roma children's education and the intention to base their future material incomes on the work and competences acquired by education are an important step forward in developing a collective awareness of the Roma community of the importance of education and a giant step towards a more efficient integration.

The Roma are the national minority that experiences the highest level of social distance in Croatia. With aim of better understanding the social structure of the parts of Croatia’s that are inhabited by Roma, the level of social distance between Roma and selected groups was investigated using the classic Bogardus scale performed on a sample of 203 members of the Roma community from Međimurje County, the City of Zagreb, and Primorje-Gorski Kotar County. The results of the research indicate significant differences in the level of social distance among different sub-ethnic Roma groups in Croatia. There are large regional differences in the level of social distance of Roma living in different parts of Croatia. A significant level of mutual social distance was also observed between the two large subethnic Roma groups in Croatia, the Bayash Roma and Roma who speak the standard Romani language. Great variations were also noted in social distance towards the majority ethnic group in the Republic of Croatia: Croats.