SažetakRad je pisan na temelju rezultata istraživanja u kojem su sudjelovale učenice i učenici trećih i četvrtih razreda srednjih škola na području Vukovarsko-srijemske županije. Utvrđeno je da bi, premda su učenici dominantno zadovoljni svojim životom, kao i pojedinim dimenzijama kvalitete života, velik broj njih, čak 64,2%, želio nakon završetka školovanja živjeti negdje izvan Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati sugeriraju da se uzrok tome može tražiti u izuzetno niskoj percepciji mogućnosti zapošljavanja u županiji kao i niskom povjerenju u važne institucije. Potvrđena je pritom hipoteza da postoji povezanost između ocjene kvalitete života i želje da se nakon završetka školovanja nastavi živjeti na području županije, budući da su ispitanici koji su redovito dimenzije kvalitete života ocjenjivali višima pokazali veću želju da u budućnosti žive na području županije.

Rad se temelji na preliminarnom prikazu rezultata istraživanja u okviru projekta Migracijske aspiracije i kvaliteta života mladih Vukovarsko-srijemske županije, koji je 2018./2019. godinu proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Prvi dio prikaza rezultata istraživanja, predstavljen u ovom radu, ima za cilj upozoriti na neke aspekte religioznosti srednjoškolaca s područja Vukovarsko-srijemske županije (konfesionalna i religijska samoidentifikacija, religijska praksa) te posljedičnu povezanost razine religioznosti s uočenim dominantnim vrijednosnim orijentacijama među istima. Istraživanje je provedeno u razdoblju od veljače do ožujka 2019. godine na reprezentativnom uzorku (N=744) s pomoću anketnoga upitnika nad učenicima trećih i četvrtih razreda svih srednjih škola s područja Vukovarsko-srijemske županije (ukupno 15). U radu se zaključuje kako se među srednjoškolcima iz Vukovarsko-srijemske županije kao dominantan oblik religioznosti pojavljuje tradicionalna (institucionalna) religioznost. Podatci pokazuju znatan udio ispitanika koji se identificiraju kao uvjereni vjernici (41,1 %), odnosno koji učestalo pohađaju religijske obrede (tjedno 47,2 %). Prisutnost individualističkoga oblika religioznosti uočena je kod 25,5 % ispitanika. Analiza vrijednosnih orijentacija potvrdila je prisutnost vrijednosnoga pluralizma među ispitanicima, ali i utvrdila postojanje korelacije između razine religioznosti i dominantne vrijednosne orijentacije.

In many countries today, alcoholism is becoming an increasingly common problem, the number of alcoholics is increasing, and the disease occurs in all professions and occupations. Therefore, it is important to talk about the increasing presence of alcoholism not only among lay believers but also among the clergy of the Catholic Church. The aim of this paper is to point out the causes of alcohol addiction and the consequences of alcoholism on the life and work of priests from the area of the Đakovo-Osijek Archdiocese. Based on the results of qualitative-quantitative research conducted using a survey questionnaire (9 priests), sampled using the »snowball« technique, this paper will, for the first time, talk about a problem that has not been discussed in the Croatian scientific community. The conducted research points to stressful events, loneliness, and mis-understanding of superiors and the environment as the main causes of alcoholism among priests.

Cilj je istraživanja utvrditi ulogu i značenje religioznosti na individualno i društveno ponašanje katoličkoga stanovništva grada Vukovara prilikom njihova suočavanja s kriznom ratnom situacijom (Domovinskim ratom 1991.). U istraživanju je primijenjena metodologija utemeljene teorije (paradigmatski model Straussa i Corbin) te kvalitativne istraživačke metode (12 dubinskih intervjua i analiza 72 publikacije u okviru zbirke knjiga o Domovinskom ratu u Vukovaru). Rezultati istraživanja upućuju na zaključak kako se među stanovništvom, koje primarno pripada tradicionalnoj crkvenoj religioznosti, aktualizirao poseban oblik osobne, izvanobredne, religioznosti, uvjetovan specifičnim okolnostima u kojima su se nalazili. Razvijenom supstantivnom utemeljenom teorijom utvrđeno je kako stanovništvo primarno prakticira individualni osobni odnos prema transcendentnom biću (Bogu), koji ima pozitivnu ulogu u procesu suočavanja stanovništva s novonastalim okolnostima te snažno utječe na njihovo individualno i društveno ponašanje. Prakticiranje takva odnosa omogućuje im postizanje sekundarne kontrole nad vlastitim životom, kao supstituciju za nemogućnost primarne kontrole, te razvijanje duhovne snage i na taj način lakše suočavanje s kriznom društvenom/ratnom situacijom.Ključne riječi: tradicionalna religioznost, osobna religioznost, religiozno iskustvo, religijska praksa, paradigmatski model utemeljene teorije, Domovinski rat u Vukovaru

U svjetlu promjena koje je u crkvenom djelovanju navijestio Drugi vatikanski koncil te procesa nove evangelizacije kao uobličenja postkoncilskoga nastojanja da odgovori na suvremene izazove i krizu vjere Đakovačka i Srijemska biskupija izdala je 2008. godine Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske naslovljene Ti si Krist – za nas i za sve ljude. Njihova je zadaća da budu sredstvo i putokaz u ostvarenju ideje živih kršćanskih zajednica u kojima bi vjernici laici, zajedno s župnicima, aktivno i suodgovorno doprinosili razvitku i pastoralnom djelovanju svojih župa. Stoga je cilj ovoga rada, prigodom desete obljetnice njihova objavljivanja, prikazati rezultate istraživanja koji progovaraju o iskustvima župnika u provođenju sinodskih izjava i odluka. Navedeno će se prikazati temeljem analize ukupno 19 dubinskih intervjua koji su provedeni s župnicima Đakovačko-osječke nadbiskupije u razdoblju od ožujka do svibnja 2018. godine. Analiza prikupljene građe, provedene kvalitativnom metodologijom utemeljene teorije, rezultirala je razvijanjem ukupno 8 kategorija koje s jedne strane prikazuju dosadašnja iskustva župnika u provođenju sinodskih izjava i odluka te s druge strane nekoliko uzročnika koji, prema njihovu mišljenju, trenutačno dovode do poteškoća u provođenju istih. Uz navedeno analiza upućuje i na nekoliko preporuka koje bi, prema mišljenju župnika, mogle dovesti do poboljšanja u njihovoj daljnjoj provedbi.