No abstract

Interpretation of memory and imagining communities in post-war rituals in Vukovar (1992-2015)Modern rituals are exceptionally complex events; the actors performing them have a narrative and imaginative connection with the space where the performance is taking place, with the history and tradition that the ritual concerns as well as with the wide community that they themselves represent. This paper interprets performances of post-war rituals in Vukovar, focusing on the Vukovar Remembrance Day of November 18th. The first part of the paper presents different ways of commemorating that day by Croats and by Serbs, whereby the two sides assign completely opposite meanings to the Battle of Vukovar. The second part follows the marking of Vukovar Remembrance Day after Vukovar once again became part of the constitutional and legal system of the Republic of Croatia. The third part of the paper follows the commemorations from 2013 to 2015 through the concepts of routinization and dramatization. In doing so, the paper tries to explain the differences and changes in marking one of the most important events in modern Croatian history. Interpretacja pamięci i wyobrażanie wspólnot w powojennych rytuałach w Vukovarze (1992–2015)Współczesne rytuały to wyjątkowo złożone wydarzenia, w których odgrywający je aktorzy prezentują narracyjny i wyobrażeniowy związek z przestrzenią, gdzie odbywa się przedstawienie, z historią i tradycją, których rytuał dotyczy, a także ze społecznością, którą reprezentują. Celem artykułu jest interpretacja powojennych rytuałów w Vukovarze (szczególnie obchodów Dnia Pamięci o Vukovarze, co roku 18 listopada). Pierwsza część tekstu prezentuje odmienne sposoby obchodzenia tego dnia przez Chorwatów i Serbów oraz przypisywanie całkowicie przeciwstawnych znaczeń bitwie o Vukovar. W drugiej części autor śledzi sposób upamiętniania Dnia Pamięci o Vukovarze, po tym jak miasto ponownie stało się częścią systemu konstytucyjnego i prawnego Republiki Chorwacji. Trzecia część dotyczy zaś obchodów tego dnia w latach 2013–2015. Autor analizuje je w odniesieniu do koncepcji rutynizacji i dramatyzacji rytuałów. W ten sposób artykuł próbuje wyjaśnić różnice i zmiany w znaczeniu jednego z najważniejszych wydarzeń we współczesnej historii Chorwacji.

SažetakRad je pisan na temelju rezultata istraživanja u kojem su sudjelovale učenice i učenici trećih i četvrtih razreda srednjih škola na području Vukovarsko-srijemske županije. Utvrđeno je da bi, premda su učenici dominantno zadovoljni svojim životom, kao i pojedinim dimenzijama kvalitete života, velik broj njih, čak 64,2%, želio nakon završetka školovanja živjeti negdje izvan Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati sugeriraju da se uzrok tome može tražiti u izuzetno niskoj percepciji mogućnosti zapošljavanja u županiji kao i niskom povjerenju u važne institucije. Potvrđena je pritom hipoteza da postoji povezanost između ocjene kvalitete života i želje da se nakon završetka školovanja nastavi živjeti na području županije, budući da su ispitanici koji su redovito dimenzije kvalitete života ocjenjivali višima pokazali veću želju da u budućnosti žive na području županije.

Rad se temelji na preliminarnom prikazu rezultata istraživanja u okviru projekta Migracijske aspiracije i kvaliteta života mladih Vukovarsko-srijemske županije, koji je 2018./2019. godinu proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Prvi dio prikaza rezultata istraživanja, predstavljen u ovom radu, ima za cilj upozoriti na neke aspekte religioznosti srednjoškolaca s područja Vukovarsko-srijemske županije (konfesionalna i religijska samoidentifikacija, religijska praksa) te posljedičnu povezanost razine religioznosti s uočenim dominantnim vrijednosnim orijentacijama među istima. Istraživanje je provedeno u razdoblju od veljače do ožujka 2019. godine na reprezentativnom uzorku (N=744) s pomoću anketnoga upitnika nad učenicima trećih i četvrtih razreda svih srednjih škola s područja Vukovarsko-srijemske županije (ukupno 15). U radu se zaključuje kako se među srednjoškolcima iz Vukovarsko-srijemske županije kao dominantan oblik religioznosti pojavljuje tradicionalna (institucionalna) religioznost. Podatci pokazuju znatan udio ispitanika koji se identificiraju kao uvjereni vjernici (41,1 %), odnosno koji učestalo pohađaju religijske obrede (tjedno 47,2 %). Prisutnost individualističkoga oblika religioznosti uočena je kod 25,5 % ispitanika. Analiza vrijednosnih orijentacija potvrdila je prisutnost vrijednosnoga pluralizma među ispitanicima, ali i utvrdila postojanje korelacije između razine religioznosti i dominantne vrijednosne orijentacije.

In Croatia, the radioactive waste management programme foresees the construction of a national central storage for the management of both institutional radioactive waste as well as low and intermediatelevel radioactive waste from the Krško Nuclear Power Plant. According to preliminary procedures, the former military logistic complex in the municipality of Dvor was identified as a single preferred location for the future storage facility. Currently, that location is the subject of detailed field testing and impact analysis. One of the conducted impact studies focused on the perception of the challenges and opportunities for the local community regarding siting the radioactive waste storage in its municipality. A broader analysis of social acceptance of technical risks included the issue of community trust, and in this paper we will focus on that aspect of the problem. More precisely, we were interested in the mechanism of building community trust in the state authorities in charge of the implementation of the national radioactive waste management programme. To better understand this, we relied on the concept of social licence to operate. This concept emphasises a relationship between community trust-building and the perception of justice of the project rationale regarding both its procedural and distributive components. This paper aims to investigate the existence of the indicated relationship in a situation where the decision-making process for the site selection is still ongoing. The data for this analysis were collected in 2020 through a questionnaire from 424 respondents living in the municipality of Dvor. The results of the analysis revealed that elements of both procedural and distributive justice were statistically significant predictors of the level of community trust. However, expectations regarding a fair procedure have a somewhat stronger effect on the trust level than expectations that the project would bring benefits to the community.