Uvod: Hercegovačko-neretvanska županija ima 216. 970 stanovnika i sastoji se od devet općina. Prvi slučaj zaraze korona virusom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zabilježen je 17. ožujka 2020. godine. Cilj: Prikazati epidemiološku situaciju u navedenoj županiji od samog početka pandemije do početka mjeseca listopada.Materijali i metode: Podaci koji su korišteni obrađivani su u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ/K i uzeti su sa platforme Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, odnosno Covid-19. ba baze podataka. Informacije o pacijentima koji su pozitivni na COVID-19 potvrđeni su rt-PCR testom u Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.Rezultati: Od 20155 obrađenih uzoraka njih 2917 je bilo pozitivno na virus. Zabilježeno je 37 smrtnih ishoda. Najveći broj oboljelih zabilježen je tijekom mjeseca rujna. U promatranom razdoblju uočeno je da više oboljelih čine žene, mada je razlika u nekoliko oboljelih osoba.Zaključak: Uz poštivanje svih smjernica, epidemioloških mjera i preporuka kao županija možemo poboljšati trenutnu nepovoljnu situaciju te drastično smanjiti širenje virusa i broj oboljelih. Samim tim i broj hospitaliziranih, te na koncu i broj neželjenih smrtnih ishoda.

Introduction: Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) has spread worldwide, and on March 11, 2020, the World Health Organization declared it a pandemic.Objective: The objective of the study was to determine the number of patients with COVID-19, as well as age structure, sex, mortality in the City of Ljubuški in the period of one year starting from the first positive case in 2020 (June 25, 2020).Subjects and methods: A retrospective epidemiological study of reported cases of COVID-19 was conducted at the Community Healthcare Center Ljubuški.Results: Fccording to the Community Healthcare Center Ljubuški Health from June 2020 to June 2021 in the area of the City of Ljubuški, there were 6675 COVID-19 tests, of which 2284 were positive for COVID-19 infection. The highest number of identified cases of COVID-19 infection was in April 2021, followed by November 2020. During the observed one-year period, 51.7% of men and 48.3% of women in the total sample tested positive for COVID-19 infection. The highest percentage of COVID-19 positive samples were in the age group from 41 to 60 years and the age group from 21 to 40 years. Out of the 82 deaths from COVID-19 infection, 67.1% were male and 32.9% female. The mean age of deaths from COVID -19 infection was 75.2 ± 12.4 years. Conclusion:In the study period, males became more frequently infected with COVID-19 infection, and in relation to age we have a wide range of results.

UVOD: Vjerodostojno informiranje od strane educiranih zdravstvenih djelatnika i edukacija cjelokupne populacije o dobrobitima, ali i nuspojavama cijepljenja mogla bi u pozitivnom smislu utjecati na promjenu sadašnje slike o cijepljenju u javnosti.CILJ: Pregledom različitih istraživanja prikazati ulogu i značaj zdravstvenog djelatnika u promociji cijepljenja. ISPITANICI I METODE: U opisanoj metodologiju nađeno je 29 istraživanja na PubMedu, a izvršena je analiza 10 kliničkih istraživanja. Pretraživanjem ključnih riječi na Google Znalcu pronađeno je 202 rezultata, a izvršena je analiza 2 istraživanja. Na portalu Hrčak također je izvršena ručna pretraga ključnih riječi gdje su u istraživanje uključena 2 članka.Na osnovu kriterija isključenja i uključenja u obzir je uzeto 14 radova. Pretraga elektronskih baza podataka, kao i ručne pretrage izvodile su se od strane dva pretraživača. REZULTATI: Zdravstveni djelatnici se trebaju educirati o različitim modelima komunikacije s roditeljima jer će stav roditelja o cijepljenju ovisiti o izvoru i sadržaju informacija te o načinu komunikacije. Trebaju razumjeti kako roditelji doživljavaju različite vrste komunikacije o cijepljenju i kako to utječe na njihovu konačnu odluku o cijepljenju. Kvalitetna informacija uvelike pomaže roditeljima pri donošenju odluke za cijepljenje. ZAKLJUČAK: Zdravstveni djelatnik igra ključnu ulogu u pružanju kvalitetne informacije vezane za cijepljenje. Mnogi roditelji u neznanju i nedostatku informacija iste traže na internetu i kao takve uzimaju za točne. Najčešće su te informacije temeljene na nečijem govoru i razmišljanju te nemaju znanstvene osnove.

No abstract

Introduction: Nosocomial infections are a global problem in the health care system, but they more affect low-and middleincome countries. Educating healthcare professionals about nosocomial infections and prevention strategies to have a significant impact on reducing the number of infections. Aim: To determine and compare students' knowledge and attitudes about nosocomial infections and prevention strategies at the Faculty of Nursing and Sanitary Engineering from the Faculty of Health Studies and the School of Medicine. Method: This is a cross-sectional study. The sample consisted of 150 students of third and fourth academic years, both sexes, from the Department of Nursing (n = 50), Department of Sanitary Engineering (n = 50) of Faculty of Health Studies and the School of Medicine (n = 50). The survey was conducted using a self-designed survey questionnaire, divided into three sections: knowledge of nosocomial infections, knowledge of hand hygiene, beliefs, and attitudes about the effect of education on nosocomial infections. Each unit had 5 statements, and the possibility of answering with "YES" or "NO". Result: Students of all three studies showed, on average, good knowledge of the occurrence and prevention of nosocomial infections. The post-hoc comparison showed significantly higher knowledge of students from the School of Medicine and Sanitary Engineering compared to the knowledge of students from the Department of Nursing (p <0.005), but not in the hand hygiene test. In the hand hygiene test, a significant difference in overall knowledge was found between the School of Medicine and Sanitary Engineering, in favor of the School of Medicine (p = 0.037). Most students from all faculties are convinced that knowledge of nosocomial infections and adherence to prevention measures is an important strategy in their prevention. Conclusion:The knowledge of the health-oriented faculties of the University of Mostar is satisfactory. Nevertheless, many students at all faculties consider that education at faculties is insufficient.