The structure of Tvrđa and its buildings date back to the Middle Ages. Tvrđa represents the Old Town of the city of Osijek and the best-preserved and largest ensemble of Baroque buildings in Croatia. After the withdrawal of the Ottomans in 1687, during the 18th century, the Austro-Hungarian administration systematically formed a new fortification system, regulated streets and squares and built a large number of military objects. Tvrđa took its present form in the 19th century and has kept it since then. Investigating the historical development of individual buildings, in addition to archival sources and existing architectural documentation, the obvious source of information are the buildings themselves. The aim of this paper is to explore the possibilities of using infrared thermography to find structural elements and hidden openings in historic buildings in Osijek's Tvrđa. This paper describes the exploration of the 18th century openings on the facades of the former Kostić houses. The facades were bricked into the walls in the 19th century because houses were reused and their purposes changed from commercial to residential. Infrared thermography is often a starting, nondestructive testing method (NDT) for building analyses. This paper presents thermographic analyses of two buildings. The analyses were carried out in December 2017 and January 2018. Using a steady-state thermographic analysis of a building envelope as the first step, the audit was continued with step heating (SH) of an interest point where changes in a thermal pattern were expected due to additional bricking. Heat flux was generated by the usage of a heat gun for paint removal.

Zdravlje kao vrijednost te pravo na zdravlje u ranoj kineskoj kulturi UvodOd 4. st. pr. n. e. pojavljuju se u Kini medicinski rukopisi koji se bave pitanjem »kultiviranja života«, odnosno očuvanjem zdravlja i postignućem dugovječ nosti. Oni polaze od stajališta da zdravlje nije puka danost, nego postignuće koje zahtijeva kontinuirani rad. Polazeći od ovakve pozicije, medicinski ru kopisi opisuju metode očuvanja zdravlja kao što su pravilna prehrana, vjež be disanja, tjelovježba, seksualni odnos i sl. Međutim, oni bivaju podvrgnuti kritici te dovedeni u pitanje u tekstovima drugačijih provenijencija. U ovom ću radu analizirati njihove temeljne argumente. Prvo, izložit ću temeljne po stavke medicinskih tekstova, odnosno tradicije »kultiviranja/očuvanja živo ta« yang sheng 養生 kojoj pripadaju, a potom ću analizirati kritiku te tradicije iz rakursa tekstova koji ju problematiziraju.FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 143 God. 36 (2016) Sv. 3 (493-509) I. Buljan, Zdravlje kao vrijednost te pravo na zdravlje u ranoj kineskoj kulturi

U radu se donosi detaljan pregled nekretnina koje je u dubrovačkom burgusu posjedovala vlasteoska obitelj Mençe tijekom 13. i u prvoj polovici 14. stoljeća. Prati se međusobna povezanost obiteljske strukture jedne od najutjecajnijih obitelji toga razdoblja, urbanoga razvoja grada te političko-društvenih okolnosti. U radu je primijenjena metodologija istraživanja socijalne topografije u urbanoj povijesti.

Od jezika do mišljenja: irealne pogodbe i protučinjenično mišljenje u ranoj Kini Sažetak Protučinjenično mišljenje, tj., konstruiranje mentalne alternative realnosti, važan je dio teorijskog mišljenja. U ovakvu načinu rezoniranja, izraženome irealnim pogodbenim rečenicama, tj. iskazima »da nije (bio) slučaj X, ne bi bilo slučaja Y«, postavlja se hipoteza na temelju radnje/stanja/zbivanja koji se nisu dogodili. Uvjet ili uzrok iz prošlosti/sadašnjosti koji nije ispunjen povezuje se s mogućim učinkom. Pa tako, protučinjenično je rezoniranje važno za formiranje etičkih/političkih kao i znanstvenih refleksija. Provodeći empirijsko istraživanje, Alfred Bloom donosi zaključak da kineski govornici nisu skloni protučinjeničnomu rezoniranju. Bloom to dovodi u vezu s manjkom ekvivalentnih gramatičkih označitelja za irealne pogodbe u modernom kineskom. Naime, Bloom pokazuje kako moderni kineski jezik nema izdvojenog leksičkog, gramatičkog te intonacijskog označitelja za protučinjeničnost. Bloomovu tezu propitat ću na području starokineskog jezika te klasičnih kineskih tekstova. Istraživanje će biti provedeno na dvije razine. Na prvoj, lingvističkoj razini, istražit će se postoje li irealne pogodbene konstrukcije u starokineskom. Na drugoj, diskurzivnoj razini, istražit će se prisutnost/odsutnost te retorička uloga protučinjeničnog mišljenja u klasičnim kineskim filozofijskim i povijesnim tekstovima. Razmatranje odnosa između gramatičkih struktura starokineskog jezika i protučinjeničnog rezoniranja prilog je razumijevanju naravi klasične kineske filozofske misli te odnosa starokineskog jezika i mišljenja, posebice što se tiče pitanja koliko je oblikovanje određenog mišljenja/filozofije uvjetovano morfo-sintaktičkim strukturama jezika na kojem je nastala. Drugo, zbog važnosti protučinjeničnog rezoniranja za formiranje teorijskog mišljenja, ovo istraživanje donosi dodatne uvide o »predispozicijama« starokineskog jezika za oblikovanje filozofijskog i znanstvenog diskursa.

Članak raspravlja o nekim aspektima Buddhine i Konfucijeve filozofije koji bi mogli biti relevantni za opću filozofsku diskusiju o problemu slobode, slobodnoga djelovanja i o povezanim filozofskim temama. Premda je njihovo filozofsko mišljenje oblikovano u posve različitim jezično-kulturnim i filozofskim okolnostima i pozadinama, obojica se slažu u makar dvije, ali ključne točke. Prvo, mogućnost slobode i slobodnoga djelovanja nije suprotstavljena prirodnom poretku stvari, dapače, ona je omogućena njime; drugo, ta se mogućnost razvija i ostvaruje neprestanim samokultiviranjem i »ugađanjem« prema svijetu »kako biva«. U kontekstu suvremenih diskusija o problemu odnosa između slobodne volje i determinizma, možemo reći da su Buddha i Konfucije bili na poziciji »kompatibilizma«, dapače, na poziciji da je slobodno djelovanje uopće moguće jedino u kontekstu (mekog) determinizma koji svijet promatra pod vidom uvijek mijenjajućih i uvjetujućih okolnosti i »obrazaca«, a ne pod vidom čvrstog (mehaničkog) i linearnog determinističkog kauzaliteta.