Review Pregledni članakThe paper describes the basic processes of contemporary development of the Croatian population: total, natural and emigrational depopulation and demographic ageing. The causal connection between the processes of general and partial depopulation is explained and the results indicate their far-reaching unfavourable effects to the future development of Croatian population.Key words: Croatia, population, total depopulation, natural depopulation, demographic ageing Glavni demografski procesi u HrvatskojU radu se razmatraju glavni demografski procesi u suvremenom razvoju hrvatskog stanovništva: ukupna, prirodna i emigracijska depopulacija i demografsko starenje. Objašnjava se međusobna kauzalnost procesa opće i parcijalne depopulacije. Rezultati upućuju na njihove dalekosežne negativne posljedice u budućem razvoju hrvatskog stanovništva.

U radu se proučavaju promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011. te se analiziraju čimbenici koji su utjecali na te promjene. Posebna se važnost pridaje proučavanju dviju najzastupljenijih etničkih skupina-Hrvata i Srba. Analizom popisnih podataka pokazuje se da su najveće promjene zabilježene u prvome međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. što autori vežu uz zbivanja povezana s emigracijom, Domovinskim ratom, starenjem stanovništva i promjenama u popisnim metodologijama. Prema popisu stanovništva iz 1991., u obje je županije većinski bilo prisutno stanovništvo hrvatske narodnosti, dok su Srbi predstavljali najbrojniju nacionalnu manjinu sa značajnim udjelom od 25,4% u Karlovačkoj te 36,4% u Ličko-senjskoj županiji. Popis iz 2001. bilježi nacionalnu homogenizaciju u narodnosnom sastavu stanovništva obiju županija s izraženijom dominacijom Hrvata (oko 85% u obje županije). Najnoviji popis stanovništva iz 2011. nije donio znatnije promjene u narodnosnom sastavu u odnosu na prethodni u Karlovačkoj županiji, dok je u nekim dijelovima Ličko-senjske županije zabilježena značajnija promjena zbog povratka hrvatskih građana srpske nacionalne pripadnosti. Proučavana se problematika sagledava i u kontekstu krajnje nepovoljnoga općeg demografskog stanja okarakteriziranog izrazitim starenjem stanovništva i depopulacijom u dvije promatrane županije te nepovoljnim ekonomskim prilikama u njima.

Utjecaj starenja stanovništva na promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta Srednje Like u radu je analiziran korištenjem interdisciplinarnog pristupa – analizom rezultata provedenog anketnog ispitivanja na uzorku ispitanika Srednje Like i demo(geo)grafskom analizom podataka koji se odnose na dobnu strukturu stanovništva Srednje Like. Međuodnosi zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta i dobi ispitanika analizirani su na prostornoj razini Srednje Like u cjelini korištenjem metode t-test u sklopu računalnog programa IBM SPSS Statistics verzije 20. Rezultati su pokazali kako se položaj povrtnjaka, posjedovanje obradivog zemljišta u dragama i tendencija obrađivanja zemljišta u dragama razlikuju ovisno o dobi ispitanika.

No abstract

Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.