Promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011.

Abstract

U radu se proučavaju promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011. te se analiziraju čimbenici koji su utjecali na te promjene. Posebna se važnost pridaje proučavanju dviju najzastupljenijih etničkih skupina-Hrvata i Srba. Analizom popisnih podataka pokazuje se da su najveće promjene zabilježene u prvome međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. što autori vežu uz zbivanja povezana s emigracijom, Domovinskim ratom, starenjem stanovništva i promjenama u popisnim metodologijama. Prema popisu stanovništva iz 1991., u obje je županije većinski bilo prisutno stanovništvo hrvatske narodnosti, dok su Srbi predstavljali najbrojniju nacionalnu manjinu sa značajnim udjelom od 25,4% u Karlovačkoj te 36,4% u Ličko-senjskoj županiji. Popis iz 2001. bilježi nacionalnu homogenizaciju u narodnosnom sastavu stanovništva obiju županija s izraženijom dominacijom Hrvata (oko 85% u obje županije). Najnoviji popis stanovništva iz 2011. nije donio znatnije promjene u narodnosnom sastavu u odnosu na prethodni u Karlovačkoj županiji, dok je u nekim dijelovima Ličko-senjske županije zabilježena značajnija promjena zbog povratka hrvatskih građana srpske nacionalne pripadnosti. Proučavana se problematika sagledava i u kontekstu krajnje nepovoljnoga općeg demografskog stanja okarakteriziranog izrazitim starenjem stanovništva i depopulacijom u dvije promatrane županije te nepovoljnim ekonomskim prilikama u njima.

Application of spatial- and diachronic-process analysis of landscape development in Central Lika, Croatia from 1980 to 2012

“…In the period after World War II, in the area of Central Lika, as well as in most mountainous and generally rural areas, there was a strong outflow of population from the countryside to cities; emigration for the purposes of temporary work abroad was also documented, especially of the younger vital and fertile population, which led to demographic aging and natural population decline. In the second half of the 20 th century, the area of Central Lika saw, therefore, a continuous reduction of total population (Pejnović, 1985;2004a;2004b;Štambuk, 1998;Turk, 2009;Živić, 2009;Turk et al, 2015).…”

Bibliografija radova o migracijama objavljenih u znanstvenim časopisima dostupnim na portalu Hrčak (2009. – 2019.)

“…A Abrhám, Josef -114, 160 Akrap, Anđelko -729 Altin, Roberta -270 Ambrosetti, Elena -114, 160 Ambrosio, Beatriz -13 Ančić, Nediljko Ante -440, 554, 643 Andraković,197 Arhin,260 Arsenault, Gregurović,282,331,715 Gregurović,171,213,214,247,400,405,406,445,450,451,452,498,710 Grgić,350,600 Grgić,642,684,771 Grünfelder,284 H Halili,248 Halilovich,574 T Takahashi,359,416,464 Tanasijević,482,728 Temesi,483 Tepavcevic,239 Tevera,531 Thorburn,443 Tokić,688,748 Tokić,577 Trbola,485 Troskot,234,702 Turk,330,389,…”

Impact of the War in Croatia (1991-1995) on the Differentiation of Age Structure between Serbs and Croats: A Case Study of the Banija Region

“…Multiple demographic consequences of the war in Croatia (depopulation, war victims, indirect demographic losses, ethnic homogenization in favor of Croats, parallel processes of emigration and immigration, spatial polarization of the population, aging) have been the subject of many studies (Akrap, Gelo, and Grizelj 1999; Gelo 1999; Mišetić 2002; Babić 2003; Lajić 2004; Wertheimer-Baletić 2004; Ilić 2006; Pažanin 2006; Berber, Grbić, and Pavkov 2008; Lajić and Bara 2010; Turk, Simunic, and Jovanic 2015; Mrđen and Jurić 2018). These articles mainly dealt with general demographic analyzes or analyzes of certain structures at the level of the country, geographical regions, counties ( županije ), and lower administrative units.…”