Epidemiološka istraživanja bilježe trend porasta teškoća mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata. Cilj istraživanja bio je ispitati emocionalnu uznemirenost i negativne automatske misli učenika tijekom srednjoškolskog obrazovanja.Uključena su 204 sudionika, a podatci su prikupljeni upitnikom CORE-YP i Upitnikom automatskih misli za vrijeme učenja u pet vremenskih točaka. Analizirani su deskriptivni podatci i provedena analiza varijance ponovljenih mjerenja. Nakon prelaska u srednju školu 26,52 % učenika pokazuje povišenu emocionalnu uznemirenost. Pred kraj svake nastavne godine, ovisno o godini obrazovanja, detektira se od 38,07 % do 55,44 % učenika s povišenom emocionalnom uznemirenošću, a za 22,10 % do 26,09 % učenika rezultat je iznimno povišen. Na kraju drugog razreda emocionalna uznemirenost je statistički značajno viša u odnosu na ostale razrede, osim završnoga. Negativne automatske misli i emocionalna uznemirenost visoko su i statistički značajno povezane. Negativne automatske misli povezane sa strahom od neuspjeha i razočaranja roditelja najčešće su na kraju drugog razreda. Učestalost misli povezanih s razočaranjem roditelja tijekom srednje škole opada, dok učestalost misli povezanih s manjkom motivacije za učenje raste. Vrijeme prije završetka drugog razreda srednje škole osobito je rizično za razvoj teškoća mentalnog zdravlja. Stoga upravo tijekom drugog razreda treba realizirati najviše aktivnosti za očuvanje mentalnog zdravlja te provoditi sustavni probir učenika u riziku. Za to mogu koristiti ovdje provjereni upitnici. Dobiveni rezultati sukladni su pretpostavkama kognitivnih modela disfunkcionalnog doživljavanja i ponašanja, u okviru kojih se interpretiraju. / Epidemiological research indicates an increasing trend of mental health difficulties in children and adolescents. The aim of the study was to examine emotional distress and negative automatic thoughts of secondary school students.The study was conducted on a sample of 204 respondents and data were collected by the Young Person's CORE (YP-CORE) questionnaire and the Automatic Thoughts Questionnaire during learning at five time points. Descriptive data were analysed and an analysis of variance for repeated measurements was performed. After transferring to secondary school, 26.52% of students showed increased emotional distress. Towards the end of the school year and depending on the year of education, 38.07% to 55.44% of students showed increased emotional distress, whereas 22.10% to 26.09% of students showed exceptionally increased distress. Emotional distress was statistically significantly higher at the end of the second grade than in other grades, except for the final grade. There was a high and statistically significant association between negative automatic thoughts and emotional distress. Negative automatic thoughts associated with the fear of failure and subsequent disappointment of one's parents were most frequently expressed at the end of the second grade.The frequency of thoughts associated with disappointing one's parents during ...

Pored stereotipa o gluhima, kao glavni razlozi krivih medicinskih dijagnoza ove skupine pacijenata identificiraju se nerazumijevanje kulturološkog aspekta gluhoće i nepoznavanje adekvatnog načina komuniciranja s njima (Ubido, Huntington i Warburton, 2002). Za komunikaciju i stavove prema gluhima značajna je kvaliteta prethodnog kontakta s gluhim pojedincima (De Laat, Freriksen i Vervloed, 2013), stoga bi pozitivno iskustvo i pozitivan stav učenika koji se školuju za zanimanja u zdravstvu mogli pridonijeti boljem razumijevanju i kvalitetnijoj komunikaciji s gluhim pacijentima u njihovu budućem radu. Svrha istraživanja bila je prikupiti podatke o stavovima učenika zdravstvenih škola prema gluhim i nagluhim vršnjacima te njihovoj integraciji u redovne škole, za što je korišten adaptirani Inventar inkluzije gluhih i nagluhih učenika (Hung, 2005). Prikupljeni su podatci o percipiranoj bliskosti s gluhim i nagluhim učenicima, učestalosti prethodnih dobrovoljnih kontakata s gluhim i nagluhim osobama, percepciji razrednog ozračja povezanog s integracijom gluhih učenika u redovne škole te o tome integriraju li škole gluhe/nagluhe učenike ili ne. U istraživanju je sudjelovalo 328 srednjoškolaca u dobi od 15,5 do 16,5 godina, među kojima je bilo 270 djevojaka i 58 dječaka, iz različitih zdravstvenih programa. Percipirana bliskost s gluhim i nagluhim učenicima relativno je visoka, odnosno stavovi su pozitivni. Djevojke su iskazale višu percipiranu bliskost u odnosu na dječake, ali je razlika, iako statistički značajna, vrlo mala. Nisu dobivene razlike u percipiranoj bliskosti ovisno o tome imaju li škole integrirane gluhe učenike ili ne. Učestalost prethodnog dobrovoljnog kontakta s gluhim/nagluhim vršnjacima unutar razreda povezana je s percepcijom bliskosti s njima. Učenici koji imaju pozitivniju percepciju razrednog ozračja s obzirom na posljedice integracije gluhih vršnjaka na osobni i socijalni život unutar razreda te na razredne aktivnosti iskazali su veću percipiranu bliskost s gluhim učenicima, iako su i te razlike vrlo male. Ključne riječi: učenici zdravstvenih škola, gluhi i nagluhi učenici, zdravstveni djelatnici